Podzemna željeznica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
pogon i bolje pojašnjenje brzina
→‎Pogon: - nadopuna
Redak 28: Redak 28:


== Pogon ==
== Pogon ==
Prve [[eksperiment]]alne podzemne željeznice su koristile vakumski pogon ili su čak bile vučene kablovima.
Prve [[eksperiment]]alne podzemne željeznice su koristile vakumski pogon (nepraktično, jer je zrak doticao kroz najmanje rupe u tunelima) ili su čak bile vučene kablovima (nepraktično zbog slučaja, kada se neko vozilo zaglavi na kabelu i ne može se odspojiti zbog zaustavljanja, cijeli sustav mora stati, do popravka kvara).

Prve masovno korištene podzemne željeznice koristile su [[parna lokomotiva|parni pogon]], što se pokazalo nepraktičnim. Para i čađa bi se zadržavala u tunelima, te time povećavalo zagađenje. Vrlo brzo se električni pogon pokazao najpraktičnijim, i to najčešće [[željeznička_elektrifikacija#Treća.šina|treća šina]] ili [[%C5%BDeljezni%C4%8Dka_elektrifikacija#Zra.C4.8Dni_vod_.28Kontaktna_mre.C5.BEa.29|zračni vod]].
Prve masovno korištene podzemne željeznice koristile su [[parna lokomotiva|parni pogon]], što se pokazalo nepraktičnim. Para i čađa bi se zadržavala u tunelima, te time povećavalo zagađenje. Vrlo brzo se električni pogon pokazao najpraktičnijim, i to najčešće [[željeznička_elektrifikacija#Treća.šina|treća šina]] ili [[%C5%BDeljezni%C4%8Dka_elektrifikacija#Zra.C4.8Dni_vod_.28Kontaktna_mre.C5.BEa.29|zračni vod]]. U početku se radilo o klasičnim vlakovima sa [[električna lokomotiva|električnim lokomotivama]], a kasnije su se počeli koristiti [[motorni vlak|motorni vlakovi]] zbog lakšeg okretanja na terminalnim stranicama. U praksi se na linijama sa većim zagušenjem više vlakova spaja u garnituru (2-3) koja prometuje spojena, jer je to vrlo fleksibilan sustav i omogućava vožnju i kada se neka od garnitura pokvari, jer druga preuzme vuču. Iznimka u načinu pogona su radna i servisna vozila (npr. vlak-usisavač, vlak za odvoz smeća, vozilo za odvoz pokvarenih garnitura itd.), koja koriste ili baterije (ako se isključi napajanje linije), ili diesel pogon, ili hibridni pogon.

Iako ima teoretskih ideja za korištenje [[Magnetno_levitacijski_vlak|maglev]] tehnologije za pokretanje, takva vrsta pogona (još) nije zaživjela u široj praksi.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 25. svibnja 2010. u 17:39

Podzemna željeznica New York subway

Podzemna željeznica, poznata u svijetu i kao U-Bahn ili Untergrundbahn njem., metro franc., ili subway eng. je masovno prijevozno sredstvo, koje pripada porodici željeznica. Osnovna karakteristika je njezino djelomično ili pretežno podzemno vođeno prometovanje te prometovanje po tračnicama.

Iako postoje slični sustavi, koji više podpadaju pod kategoriju lake gradske željeznice, čista podzemna željeznica je karaktrisitična po tome, jer obično ima vlastitu trasu koja je neovisna o križanju sa cestovnim prometu, izbjegavajući križanja sa cestovnim prometom ili ih svodeći na najmanju moguću mjeru, osobito u predgrađima. Kapacitet vozila i brzine prometovanja su redovito veće od vozila tramvaja i vozila lake gradske željeznice. Također, teži se, zbog sigurnosti međusobnom spriječavanje križanja raznih linija na istim kolosijecima, osim tamo, gdje je to financijski ili strukturno neizbježno.

Osnovni tipovi izvedbe linija

Brzine i kapaciteti

Primjer stanice podzemne željeznice, koja je otvorena prema gore, a koristi dvije različite širine kolosijeka

Procjenjuje se, kako tipična podzemna željeznica može u jednom satu prevesti 35.000 do 40.000 putnika u jednom smjeru. Kada se koriste sustavi odvojene trase za svaku liniju ili pretežno odvojene, koje se nigdje u normalnom pogonu ne križaju, prosječne brzine koje se postižu dosežu i do 100 km/h, pa čak i 120 km/h. Za razliku od lake gradske željeznice, koja imaju tipičnu prosječnu brzinu od oko 50 km/h - 80 km/h. Čisto tramvajski sustavi su najsporiji vid prometovanja, sa prosječnim brzinama do 35 km/h.

Vozila koja se koriste su redovito većeg kapaciteta, ponekad se i dva motorna vlaka spajaju u jedan dupli, ili čak trodupli vlak. Širina stanica mora odgovarati dužini vlaka, ili se koriste posebni sustavi, koji blokiraju vrata, koja ne stanu na platformu kolosijeka i usmjeravaju putnike do slobodnih vrata.

Ukoliko se izbjegavaju križanja, signali i skretnice se svode na minimum, što dovodi do veće sigurnosti i fleksibilnosti u slučaju problema u prometu, tj. linije ne utječu jedna na drugu.

Sustavi mogu imati i djelomično vođenje na istoj trasi s tramvajima ili lakom gradskom željeznicom u razini, u kojem slučaju se realizira različita širina kolosijeka pomoću više od 2 šine (obično 3), ukoliko su sustavi različitih širina kolosijeka.

Pogon

Prve eksperimentalne podzemne željeznice su koristile vakumski pogon (nepraktično, jer je zrak doticao kroz najmanje rupe u tunelima) ili su čak bile vučene kablovima (nepraktično zbog slučaja, kada se neko vozilo zaglavi na kabelu i ne može se odspojiti zbog zaustavljanja, cijeli sustav mora stati, do popravka kvara).

Prve masovno korištene podzemne željeznice koristile su parni pogon, što se pokazalo nepraktičnim. Para i čađa bi se zadržavala u tunelima, te time povećavalo zagađenje. Vrlo brzo se električni pogon pokazao najpraktičnijim, i to najčešće treća šina ili zračni vod. U početku se radilo o klasičnim vlakovima sa električnim lokomotivama, a kasnije su se počeli koristiti motorni vlakovi zbog lakšeg okretanja na terminalnim stranicama. U praksi se na linijama sa većim zagušenjem više vlakova spaja u garnituru (2-3) koja prometuje spojena, jer je to vrlo fleksibilan sustav i omogućava vožnju i kada se neka od garnitura pokvari, jer druga preuzme vuču. Iznimka u načinu pogona su radna i servisna vozila (npr. vlak-usisavač, vlak za odvoz smeća, vozilo za odvoz pokvarenih garnitura itd.), koja koriste ili baterije (ako se isključi napajanje linije), ili diesel pogon, ili hibridni pogon.

Iako ima teoretskih ideja za korištenje maglev tehnologije za pokretanje, takva vrsta pogona (još) nije zaživjela u široj praksi.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Podzemna željeznica