Tramvaj: razlika između inačica
→Srodna vozila: -> cable car |
ostali načini pogona |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
[[Datoteka:Halle ad Saale Strassenbahn.jpg|mini|Povijesni tramvaj u [[Njemačka|Njemačkoj]]]] |
[[Datoteka:Halle ad Saale Strassenbahn.jpg|mini|Povijesni tramvaj u [[Njemačka|Njemačkoj]]]] |
||
[[Datoteka:OldTram 700.jpg|mini|[[UK|Britanski]] tramvaj na kat]] |
[[Datoteka:OldTram 700.jpg|mini|[[UK|Britanski]] tramvaj na kat]] |
||
'''Tramvaj''' (''[[Engleski jezik|eng.]] tramway'') je električno vozilo za [[gradski prijevoz]] putnika koje se kreće po [[tračnice|tračnicama]]. Glavni pogon ostvaruje preko [[elektromotor]]a koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asihroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se preko kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa kontaktnom mrežom u kojoj je napon istosmjerne struje 600 [[Volt|V]] (750). |
'''Tramvaj''' (''[[Engleski jezik|eng.]] tramway'') je električno vozilo za [[gradski prijevoz]] putnika koje se kreće po [[tračnice|tračnicama]]. Glavni pogon ostvaruje preko [[elektromotor]]a koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asihroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se preko kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa kontaktnom mrežom u kojoj je napon istosmjerne struje 600 [[Volt|V]] (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili kompresirani zrak (tzv. "Mekarski sustav") i [[konj]]i za vuču (konjski tramvaj), te [[dizelski motor]]i, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično. |
||
== Podjela tramvaja == |
== Podjela tramvaja == |
Inačica od 25. svibnja 2010. u 18:10
Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asihroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se preko kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa kontaktnom mrežom u kojoj je napon istosmjerne struje 600 V (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili kompresirani zrak (tzv. "Mekarski sustav") i konji za vuču (konjski tramvaj), te dizelski motori, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično.
Podjela tramvaja
Osnovna podjela:
- dvoosovinski s jednodjelnom karoserijom
- četveroosovinski (dva okretna postolja) s jednodjelnom karoserijom
- četveroosovinski sa dvodjelnom karoserijom
- šesteroosovinski (tri okretna postolja) s dvodjelnom karoserijom
- šesteroosovinski sa trodjelnom karoserijom
- osmeroosovinski (četiri okretna postolja) sa trodjelnom karoserijom
- suvremene izvedbe (kao u CroTram)
Podjela po vrsti vuče:
- konjski tramvaj
- parni tramvaj
- vučeni kabelima (eng. cable-car)
- električni
Podjela po egzotičnim načinima vuče, koji su postojali u povijesti:
- plinski, diesel (nedostatak: buka)
- komprimirani zrak (nedostatak: mali domet i slaba snaga, potrebno često punjenje zrakom)
- baterije (nedostatak: mali domet)
Podjela po dometu:
- gradski
- prigradski (povezuju naselja)
Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza
U usporedbu s trolejbusom je električno vozilo koje se kreće po tračnicama. Kad ga zamijeni autobus na fosilno gorivo, to je korisno samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima je tramvaj ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke je mnogo manja od autobusa na fosilno gorivo. Podzemna željeznica isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. Laka gradska željeznica je pojam koji može kombinirati i tramvajski podsustav. Magnetska levitacija je egzotični način gradskog prijevoza.
Srodna vozila
eng. Rubber-tyred "trams" (tramvaji na gumama) su vozila, koja se kreću na gumama, ali se služe tračnicom vodilicom. Ponekad se ona koristi za zatvaranje strujnog kruga, a ponekad se strujni krug zatvara kroz dvije žice, na principu trolejbusa. Često izvana imaju izgled tramvaja, ali im kretanje po tračnicama služi isključivo za vođenje smjera. Neka od njih mogu napustiti tračnice,a neka su tehnloški vezana uz vođenu trasu. Ovaj oblik javnog prijevoza se uvodi u sve više gradova an pojedine linije, zbog svoje fleksibilnosti i dobrih svojstava kao tramvaja (npr. sustav "Translohr").
Prvotni pogon, koji se koristio, je bio pomoću kabela (tzv. "cable-car"), gdje bi se kabel između tračnica pomicao (prematanjem) iz strojarnice u zgradi, a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se želilo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obimu i služe većinom kao turistička atrakcija (npr. "San Francisco cable-car").
Vrste elektrifikacije
Glavna tramvajska vrsta elektrifikacije je električni vod, koji je razapet iznad vozila. U povijesti su postojali i još postoje i neki egzotičniji načini elektrifikacije, koji uključuju neki oblik "treće šine", ali sa posebnim mjerama zaštite. Naponi koji se koriste, rijetko prelaze 600V, a vrlo rijetko 750V.
Tramvajska mreža u Hrvatskoj
U Hrvatskoj tramvaj u gradskom prijevozu koriste jedino gradovi Zagreb i Osijek. U prošlosti su ga imali i Dubrovnik i Pula i Rijeka i Opatija i Velika Gorica.
Zagreb
U Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Operater tramvajskog prometa u Zagrebu je područnica Zagrebačkog Holdinga d.o.o. Zagrebački električni tramvaj.
Osijek
U Osijeku prijevoz putnika tramvajem obavlja gradsko trgovačko društvo Gradski prijevoz putnika Osijek na dvije tramvajske linije.
Ukinute tramvajske linije
- Dubrovnik (DEŽ - Dubrovačka Električna Željeznica) - ukinuto zbog jeftinije opcije autobusnog prijevoza. Dubrovnik je imao razgranatiju i razvijeniju mrezu za ono vrijeme. Specifičnost je bio i teren, koji je vrlo brdovit. Ukinuto je krajem 70-tih godina.
- Pula (Pulapromet) - dvije linije, ukinut nakon I. svjetskog rata , na datum 16. travnja 1934.
- Opatija - (trasa linije: Matulji-Opatija-Lovran), ukinuto zbog nerentabilnosti 1935.
- Rijeka (Autotrolej) - ukinuto u korist jeftinijeg autobusnog prometa (prvo trojejbus, zatim diselski autobus).
- Velika Gorica - mini linija (konjski tramvaj), ukinuto 1937.
Niskopodni tramvaj
Niskopodni tramvaj je oznaka za tramvaje, koji imaju spušten pod. To konkretno znači, kako nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji, koji imaju samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.
Premetro
franc. Premetro ili njem. U-Strassenbahn se kolokvijalno nazivaju dijelovi tramvajskih transportnih sustava, čija trasa je djelomično u tunelima. Tamo gdje količina prevezenih putnika ne opravdava izgradnju pune podzemne željeznice, ali prometno zagušenje opravdava spuštanje dijela trase pod zemlju (posebno u središtim grada), te otežava ili onemogućava ravnomjerno kretanje i/ili izaziva velika kašnjenja, opravdan je ovakav oblik vođenja tramvajske trase. Dijelovi u tunelima se koriste po standardima lake gradske željeznice, posebno jer nema križanja u razini sa cestovnim vozilima (automobilski promet).
Slike tramvaja u Hrvatskoj
-
TMK 101 u Zagrebu
-
ČKD Tatra KT4, tip 301 u Zagrebu
-
ČKD Tatra T4, tip 401 u Zagrebu
-
Düwag GT-6, tip 901 u Zagrebu
-
TMK 2100 u Zagrebu
-
Novi niskopodni tramvaj TMK 2200
-
Stari tramvaj u Osijeku, prije modernizacije
-
Modernizirani tramvaj tipa ČKD-Tatra T3 u Osijeku sa stražnje strane
-
Stari Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu
-
Tramvaj u Puli
-
M-24 božićni povijesni tramvaj
Predložak:Vrste tramvaja u Hrvatskoj
Vanjske poveznice
- Crotram
- Zagrebački električni tramvaj
- Osiječki Gradski prijevoz putnika
- Povijest Dubrovačkog Tramvaja