Kartuzijanski red: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m robot Mijenja: sl:Kartuzijani |
||
Redak 36: | Redak 36: | ||
[[ru:Картезианцы]] |
[[ru:Картезианцы]] |
||
[[sk:Kartuziáni]] |
[[sk:Kartuziáni]] |
||
[[sl:Kartuzijani |
[[sl:Kartuzijani]] |
||
[[sv:Kartusianorden]] |
[[sv:Kartusianorden]] |
||
[[th:ลัทธิคาร์ทูเซียน]] |
[[th:ลัทธิคาร์ทูเซียน]] |
Inačica od 26. svibnja 2010. u 08:05
Kartuzijanci ((lat.): Ordo Cartusiensis (OC)), rimokatolički crkveni red nastao poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem benediktinskog reda 1084. godine.
Osnovao ga je sveti Bruno, temeljem pravila svetog Benedikta u Alpama, u blizini Grenoblea. Svrha mu je bila da se redovnici posvete kontemplaciji i duhovnom savršenstvu, povlačenjem iz vreve društva u samoću. Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji. Nastanjeni su u odijeljenim kućicama koje povezuju dugački hodnici. Članovi reda se sastaju samo na molitvi. Odijelo im je bijele boje i sastoji se od habita, škapulara i kukuljice.
Kartuzijanci u Sloveniji
Samostan najbliži Hrvatskoj je Kartuzija Pleterje u Sloveniji.
Kartuzija Pleterje mjesto je života i rada monaha iz cijele srednje Europe, ali i iz nekih drugih krajeva svijeta. Među članovima ove kartuzije ima Slovenaca, Mađara, Hrvata i monaha drugih nacionalnosti.