Koralji: razlika između inačica
m robot Mijenja: az:Mərcan polipləri |
m robot Mijenja: fa:گلسانزیان |
||
Redak 92: | Redak 92: | ||
[[es:Anthozoa]] |
[[es:Anthozoa]] |
||
[[et:Õisloomad]] |
[[et:Õisloomad]] |
||
[[fa: |
[[fa:گلسانزیان]] |
||
[[fi:Korallieläimet]] |
[[fi:Korallieläimet]] |
||
[[fr:Anthozoa]] |
[[fr:Anthozoa]] |
Inačica od 7. lipnja 2010. u 00:59
Koralji | |
---|---|
Kameni koralji (Scleractinia) iz rodova Montipora i Scolymia | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Cnidaria |
Razred: | Anthozoa Ehrenberg, 1831. |
Podrazredi | |
* Hexacorallia |
Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista potsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime[1].
S oko 6.000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 redova i 150 porodica. Morfološki oblik meduza u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku polipa. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova lovki koje sadrže žarne stanice. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, puževa, mnogočetinaša, morskih pauka i zvjezdača[1].
Kao svi žarnjaci, i koralji su mesojedi, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske alge (dinoflagelati) koje žive u u njihovu tijelu u simbiotskom odnosu s njima[1].
Stanište
Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim morima gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore kolonije prekrivaju podlogu ili tvore kosture najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade grebene (grebenotvorci) i imaju vapnenast, rožnat ili gumasto građen unutrašnji ili vanjski kostur[1]. Za sve vrste koje su grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla. Koraljni grebeni su najveće strukture u živom svijetu.
Sistematizacija
Sistematizacija | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Filogeneza Anthozoa[3]
|
Koralji se dijele na podrazrede šesterolovkaša i osmerolovkaše, što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu polipa, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom simetrijom[4].
Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: kamene koralje, moruzgve i njihove srodnike cerijantuse i Zoanthidea. Genetičke studije ribosomskih DNK cerijantusa pokazale su da su oni monofilijski, odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih [5].
Osmerolovkaši danas obuhvaćaju peraste i kožaste koralje, kao i Helioporacea. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao gorgonije, ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred[4]
Izvori
- ↑ a b c d "Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, ISBN 953-6036-36-3
- ↑ Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, Enciklopedija jadranskih koralja, Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8
- ↑ a b Daly, M.; i dr. (Brugler, M.P., Cartwright, P., Collins, A.G., Dawson, M.N., Fautin, D.G., France, S.C., McFadden, C.S., Opresko, D.M., Rogriguez, E., Romano, S.L. & Stake, J.L.). 2007. The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus (PDF). Zootaxa. 1668: 1–766. ISSN 1175-5326
- ↑ Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller. Lipanj 1995. Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA (PDF). Molecular Phylogeny and Evolution. 4 (2): 175–183. doi:10.1006/mpev.1995.1017. PMID 7663762CS1 održavanje: više imena: authors list (link)