Frekvencija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ro:Frecvență
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ga:Minicíocht
Redak 68: Redak 68:
[[fi:Taajuus]]
[[fi:Taajuus]]
[[fr:Fréquence]]
[[fr:Fréquence]]
[[ga:Minicíocht]]
[[gl:Frecuencia]]
[[gl:Frecuencia]]
[[he:תדירות]]
[[he:תדירות]]

Inačica od 13. lipnja 2010. u 00:24

Ovo je glavno značenje pojma Frekvencija. Za film pogledajte Frekvencija (2000).
Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih.

Frekvencija je fizikalna veličina kojom se izražava broj titraja u određenom vremenskom intervalu. (Brzina promjene faze sinusoidalnog valnog oblika poznata je kao kutna frekvencija.)

Mjerenje

Za određivanje frekvencije događanja broj događaja koji promatramo u određenom vremenskom intervalu se podijeli s trajanjem tog vremenskog intervala.

U Međunarodnom sustavu jedinica (SI), rezultat se mjeri jedinicom herc (Hz), nazvanom po njemačkom fizičaru Heinrichu Rudolfu Hertzu. 1 Hz predstavlja ponavljanje događaja jednom u sekundi, 2 Hz dvaput u sekundi, i tako dalje. Ova jedinica se prvotno zvala ciklus po sekundi (engl. cycle per second - cps), a taj se pojam i danas ponekad koristi. Ostale jedinice koje se koriste za mjerenje frekvencije su okretaji u minuti (o/min, engl. revolutions per minute - rpm) i radijan u sekundi (rad/s). Frekvencija srca i muzički tempo se mjere u pulsevima po minuti (engl. beats per minute - BPM).

Alternativna metoda određivanja frekvencije je mjerenje vremena između dva uzastopna ponavljanja događaja (period) iz čega se frekvencija izračunava kao recipročna vrijednost tog vremena:

gdje je T period. Još preciznije mjerenje uključuje brojanje više ciklusa i određivanje prosječnog trajanja perioda.

Frekvencija valova

Mjerenje frekvencije zvuka, elektromagnetskih valova (kao što su radio valovi ili svjetlost), električnih signala, ili ostalih valova, frekvencija u hercima je broj ponavljajućih ciklusa valnog oblika u sekundi. Ako se radi o zvučnom valu, frekvencija je ta koja većim dijelom karakterizira visinu tona.

Frekvencija ima inverznu vezu prema pojmu valna duljina. Frekvencija f jednaka je brzini v vala podijenjena s valnom duljinom λ (lambda) vala:

U specijalnom slučaju kada se elektromagnetski val giba kroz vakuum, tada je v = c, gdje je c brzina svjetlosti u vakuumu, pa izraz postaje:

Napomena: Kada valovi prelaze iz jednog medija u drugi, njihova se frekvencija ne mijenja — mijenja se samo njihova valna duljina i brzina.

Nepromjenjivost

Osim u slučaju modifikacije Dopplerovim efektom, frekvencija je nepromjenjiva veličina u svemiru. To jest, nemože se promijeniti niti jednim fizičkim procesom koji ne obuhvaća efekte vezane za brzinu širenja ili valnu duljinu.

Referentne frekvencije

Postoje opće utvrđene referentne frekvencije za mjerenje vremena. Jedna od metoda koristi atomski sat baziran na frekvenciji titranja atoma cezija.

Primjeri

  • Frekvencija standarnog tona A iznad srednjeg C se obično definira kao 440 Hz, tj. 440 perioda u sekundi, poznata je kao koncertni ton, na koji se orkestar ugađa.
  • Djeca mogu čuti tonove frekvencija do približno 20 kHz, ali ove frekvencije postaju sve manje čujne kako ljudi odrastaju.
  • U Europi je frekvencija izmjenične struje uglavnom 50 Hz (blizu tona G), međutim, u Sjevernoj Americi je frekvencija izmjenične struje 60 Hz (blizu povišenog tona B, što je nešto manje od trećine iznad frekvencije u Europi). Frekvencija 'smetnje' u zvučnom zapisu može pokazati gdje je snimka napravljena - u Europi ili u Americi.