Nauruski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Nauruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nau nau]), jedan od [[mikronezijski jezici|mikronezijskih jezika]], pripada [[oceanijski jezici|oceanijskoj]] grani [[Austronezijski jezici|austronezijske]] jezične porodice. |
'''Nauruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nau nau]), jedan od [[mikronezijski jezici|mikronezijskih jezika]], pripada [[oceanijski jezici|oceanijskoj]] grani [[Austronezijski jezici|austronezijske]] jezične porodice. |
||
Službeni jezik na [[Nauru]]u, a govori se i na otoku [[Pleasant]], izoliranom [[atol]]u zapadno od [[Kiribati|Kiribata]]. Gotovo svi govornici bilingualni su u [[engleski|engleskom]], koji ga sve više potiskuje. 6 |
Službeni jezik na [[Nauru]]u, a govori se i na otoku [[Pleasant]], izoliranom [[atol]]u zapadno od [[Kiribati|Kiribata]]. Gotovo svi govornici bilingualni su u [[engleski|engleskom]], koji ga sve više potiskuje. 6.000 govornika (1991 Bender and Rehg). [[Pismo]]: [[latinica]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=nau Nauruan (16th)]</ref>. |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code= |
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=NRU Nauruan (14th)] |
||
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=nau Nauruan (15th)] |
|||
[[Kategorija:Mikronezijski jezici]] |
[[Kategorija:Mikronezijski jezici]] |
||
[[Kategorija:Jezici Naurua]] |
[[Kategorija:Jezici Naurua| ]] |
||
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
||
Inačica od 15. lipnja 2010. u 21:09
Nauruski jezik (ISO 639-3: nau), jedan od mikronezijskih jezika, pripada oceanijskoj grani austronezijske jezične porodice.
Službeni jezik na Nauruu, a govori se i na otoku Pleasant, izoliranom atolu zapadno od Kiribata. Gotovo svi govornici bilingualni su u engleskom, koji ga sve više potiskuje. 6.000 govornika (1991 Bender and Rehg). Pismo: latinica[1].