Cres

Ovo je stranica o otoku Cresu. Ako tražite grad Cres, pogledajte Cres (grad).

Cres
Otok
Položaj
Koordinate	44°57′37″N 14°24′29″E (WD)
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Fizikalne osobine
Površina	405.705293 km2
Duljina obale	268.205 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Cres
Broj stanovnika	3 184

Pogled na Cres iz Mošćenica.

Cres je najveći (405,78 km2), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok. Dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug.

Upravno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis

Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.

Reljef

Najviši vrh na otoku su Gorice, visoke 648 m.

Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.

Pogled na Suhozid.

Klima

Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

Flora i fauna

Flora

Na sjevernom dijelu otoka rastu hrast i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira makija. Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a na njegovom tlu uspijevaju i smokve. Na otoku Cresu je zabilježeno^{[nedostaje izvor]} oko 1400 vrsta biljaka.

Fauna

Danas je otok Cres jedno od rijetkih staništa bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih štiti od izumiranja.

Zanimljivo je da na Cresu, kao i u ostatku arhipelaga, nema zmija otrovnica.

Naselja

Plaža u podnožju Lubenica do koje se može doći stazama ili barkom.

Na otoku se nalaze naselja (od sjevera prema jugu): Porozina, Filozići, Beli, Dragozetići, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Pernat, Valun, Zbičina, Lubenice, Orlec, Mali Podol, Stanić (napušteno), Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Vidovići, Grmov, Martinšćica, Hrasta, Miholašćica, Stivan, Belej, Ustrine, Osor (most prema Lošinju) i Punta Križa.

Stanovništvo

Apsolutno većinsko autohtono stanovništvo su Hrvati, a ostatak su doseljeni Srbi i Bošnjaci. Od autohtonih naroda ima i manji postotak Talijana.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, otok Cres je imao 3 184 stanovnika, grad Cres 2 959, a naselja u sklopu grada Malog Lošinja na otoku Cresu 225 stanovnika.

Promet

Trajektna luka u Meragu

Otok je povezan trajektnim vezama.

Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Meraga trajekt plovi put Valbiske na Krku.

Cres je od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom, u mjestu Osor. Preko kanala je most, a cesta dalje vodi do grada Malog Lošinja.

Gospodarstvo

Stanovnici otoka se bave turizmom, poljoprivredom, pčelarstvom (ekstra kvalitetan kaduljin med među najboljima u svijetu), maslinarstvom, ribolovom i stočarstvom.

Zanimljivosti

Prema teoriji meksikanskog znanstvenika Julia Salinasa Pricea, na ovom otoku se nalazila čarobnica Kirka, koja je začarala i opčinila Odiseja i argonaute.

Vanjske poveznice

• Općenite informacije za putnike i posjetitelje
• Turistička zajednica Grada Cresa
• Službena stranica Grada Cresa
• Galerija slika na photocroatia.com
• (njem.) Foto-izvješće

Nedovršeni članak Cres koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.