Otopine: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Nbedeko2, vraćeno na zadnju inačicu suradnika BlackArrow
Robbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: be-x-old, is, mr, tg Mijenja: pt
Redak 15: Redak 15:


[[ar:محلول]]
[[ar:محلول]]
[[be-x-old:Рошчына]]
[[ca:Solució química]]
[[ca:Solució química]]
[[cs:Homogenní směs]]
[[cs:Homogenní směs]]
Redak 32: Redak 33:
[[id:Larutan]]
[[id:Larutan]]
[[io:Dissolvuro]]
[[io:Dissolvuro]]
[[is:Upplausn]]
[[it:Soluzione (chimica)]]
[[it:Soluzione (chimica)]]
[[ja:溶液]]
[[ja:溶液]]
Redak 40: Redak 42:
[[lv:Šķīdums]]
[[lv:Šķīdums]]
[[mk:Раствор]]
[[mk:Раствор]]
[[mr:द्रावण]]
[[nl:Oplossing (scheikunde)]]
[[nl:Oplossing (scheikunde)]]
[[no:Løsning (kjemi)]]
[[no:Løsning (kjemi)]]
[[pl:Roztwór]]
[[pl:Roztwór]]
[[pt:Soluto]]
[[pt:Solução]]
[[qu:Chullusqa]]
[[qu:Chullusqa]]
[[ro:Solutii]]
[[ro:Solutii]]
Redak 51: Redak 54:
[[sr:Раствор]]
[[sr:Раствор]]
[[sv:Lösning (kemi)]]
[[sv:Lösning (kemi)]]
[[tg:Роҳи ҳал]]
[[th:สารละลาย]]
[[th:สารละลาย]]
[[tr:Çözelti]]
[[tr:Çözelti]]

Inačica od 21. lipnja 2010. u 08:10

Otapanje kuhinjske soli u vodi

Otopine su homogene smjese dvaju ili više sastojaka pri čemu je jedan sastojak u velikom suvišku (otapalo). Tvari koje nisu u suvišku su otopljene tvari ili soluti. Molekule soluta su međusobno izolirane zbog velike većine molekula otapala, tako da otapalo diktira svojstva otopljenih tvari u otopini.

Uobičajeni primjeri su kuhinjska sol ili šećer koji su krutine otopljeni u vodi koja je tekućina. U tekućinama se također mogu otapati i plinovi, npr. ugljikov dioksid i kisik u vodi, dok se između sebe plinovi otapaju bez ograničenja. Primjeri krutih otopina su mnoge slitine i minerali. Sposobnost otapanja tvari u nekom otapalu naziva se topljivost.

Pojam otopina se u nekim područjima kemije upotrebljava samo za tekuće otopine, dok se za plinske i krute otopine koristi naziv smjesa, međutim kako taj naziv nije dovoljno precizan treba ga izbjegavati.

Otapalo i otopljena tvar

Osnovno je svojstvo svih otopina homogen nastav, što znači da npr. otopina etanola u vodi u svakom svom djeliću ima jednak sastav, odnosno da je svuda u otopini omjer broja molekula etanola i vode stalan. U otopinama valja razlikovati otapalo i otopljenu tvar. Ako su otapalo i otopljena tvar tekućine, otapalom se najčešće naziva onaj sastojak kojeg u otopini ima više. Inače, pod otapalom se razumije tekućina, a pod otopljenom tvari kruta ili plinovita tvar koja se u toj tekućini otapa. Od svih tekućina voda je najčešće i najzanimljivije otapalo. Otopine u kojima je otapalo voda zovu se vodene otopine. Otopine koje sadrže relativno velike količine otopljene tvari zovu se koncentrirane, a one koje sadrže malo otopljene tvari razrijeđene otopine. Iskustvo nas uči da se neke tekućine međusobno miješaju u svakom omjeru, a da se neke uopće ne miješaju. Na primjer, etanol ili obični alkohol, glicerol, "antifriz", tekući detergenti, octena kiselina i mnoge druge tekućine miješaju se s vodom u svakom omjeru. Benzin, loživo ulje, motorno ulje, maslinovo i suncokretovo ulje ne miješaju se s vodom.


Nedovršeni članak Otopine koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.