Kreševo (BiH): razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Uklanjanje izmjene 2482082 što ju je unio/unijela CT (Razgovor sa suradnikom:CT) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{redirect|Kreševo|naselje u općini [[Šestanovac]], (župa [[Radobilja]], omiško zaleđe)|[[Kreševo (Šestanovac)]]}} |
{{redirect|Kreševo|naselje u općini [[Šestanovac]], (župa [[Radobilja]], omiško zaleđe)|[[Kreševo (Šestanovac)]]}} |
||
{{Naselje |
|||
| ime = Kreševo |
|||
| ime_genitiv = |
|||
| izvorno_ime = |
|||
| slika_panorama = Kreševo2.jpg |
|||
| veličina_slike = |
|||
| opis_slike = Kreševo |
|||
| slika_zastava = |
|||
| slika_zastava_veličina = 140 px |
|||
| slika_pečat = |
|||
| slika_pečat_veličina = |
|||
| slika_grb = |
|||
| slika_grb_veličina = 75px |
|||
| slika_amblem_prazno = |
|||
| slika_amblem_prazno_veličina = |
|||
| slika_amblem_prazno_opis = |
|||
| nadimak = |
|||
| geslo = |
|||
| širina-stupnjevi = |
|||
| širina-minute = |
|||
| širina-oznaka = |
|||
| dužina-stupnjevi = |
|||
| dužina-minute = |
|||
| dužina-oznaka = |
|||
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]] |
|||
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] |
|||
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] |
|||
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]] |
|||
| lokacija2_ime = [[Županija]] |
|||
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_Central_Bosnia_Canton.gif|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Županija Središnja Bosna]] |
|||
| lokacija3_ime = |
|||
| lokacija3_info = |
|||
| utemeljenje_ime = |
|||
| utemeljenje_datum = |
|||
| utemeljenje1_ime = |
|||
| utemeljenje1_datum = |
|||
| utemeljenje2_ime = |
|||
| utemeljenje2_datum = |
|||
| utemeljenje3_ime = |
|||
| utemeljenje3_datum = |
|||
| osnivač = |
|||
| nazvan_po = |
|||
| dijelovi = |
|||
| vrsta_dijelova = |
|||
| d1-d50 |
|||
| vrsta_vlasti = |
|||
| vlast_bilješke = |
|||
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]] |
|||
| ime_vođe = [[Mato Barišić]]| |
|||
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] |
|||
| titula_vođe1 = |
|||
| ime_vođe1 = |
|||
| titula_vođe2 = |
|||
| ime_vođe2 = |
|||
| titula_vođe3 = |
|||
| ime_vođe3 = |
|||
| titula_vođe4 = |
|||
| ime_vođe4 = |
|||
| površina_bilješke = |
|||
| površina_ukupna = |
|||
| površina_kopna = |
|||
| površina_vode = |
|||
| postotak_vode = |
|||
| površina_uža = |
|||
| površina_šira = |
|||
| površina_prazno1_ime = Općina |
|||
| površina_prazno1 = 150 km² |
|||
| površina_prazno2_ime = |
|||
| površina_prazno2 = |
|||
| visina = |
|||
| visina_izvor = |
|||
| visina_max = |
|||
| visina_min = |
|||
| stanovništvo_godina = 1991. |
|||
| stanovništvo_bilješke = |
|||
| stanovništvo = 1.433 |
|||
| stanovništvo_gustoća = |
|||
| stanovništvo_uže = 6.731 (općina) |
|||
| stanovništvo_uže_gustoća = |
|||
| stanovništvo_šire = |
|||
| stanovništvo_šire_gustoća = |
|||
| stanovništvo_prazno1_ime = |
|||
| stanovništvo_prazno1 = |
|||
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = |
|||
| stanovništvo_prazno2_ime = |
|||
| stanovništvo_prazno2 = |
|||
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = |
|||
| vremenska_zona = |
|||
| utc_pomak = |
|||
| vremenska_zona_DST = |
|||
| utc_pomak_DST = |
|||
| poštanski_broj = 71260 |
|||
| pozivni_broj = (+387) 030 |
|||
| gradovi_prijatelji = |
|||
| države_gradova_prijatelja = |
|||
| prazno_ime = |
|||
| prazno_info = |
|||
| prazno1_ime = |
|||
| prazno1_info = |
|||
| prazno2_ime = |
|||
| prazno2_info = |
|||
| prazno3_ime = |
|||
| prazno3_info = |
|||
| prazno4_ime = |
|||
| prazno4_info = |
|||
| prazno5_ime = |
|||
| prazno5_info = |
|||
| prazno6_ime = |
|||
| prazno6_info = |
|||
| web_stranica = [http://www.kresevo.ba/ www.kresevo.ba] |
|||
| slika_karta = Kresevo Municipality Location.png |
|||
| veličina_karte = |
|||
| opis_karte = Položaj općine Kreševo u Bosni i Hercegovini |
|||
| slika_karta1 = |
|||
| veličina_karte1 = |
|||
| opis_karte1 = |
|||
| slika_lokacijska_karta_država = |
|||
| bilješke = |
|||
{{Općina FBiH| |
|||
ime = Kreševo| |
|||
županija = [[Srednjobosanska županija|Srednjobosanska]]| |
|||
centar = Kreševo| |
|||
karta= Kresevo Municipality Location.png| |
|||
grb = | |
|||
načelnik = Mato Barišić (HDZ)| |
|||
površina = 150| |
|||
stanovništvo = 6.731 (1991.)| |
|||
gustoća = ?| |
|||
}} |
}} |
||
'''Kreševo''' je stari [[bosna (država)|bosanski]] kraljevski [[grad]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. |
'''Kreševo''' je stari [[bosna (država)|bosanski]] kraljevski [[grad]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je tada živjelo oko 1.300 stanovnika, a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom [[Franjevci|Franjevačkom samostanu]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Kreševo administrativno pripada [[Srednjobosanska županija|Srednjobosanskoj županiji]]. |
||
Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je živjelo oko 1.433 stanovnika, a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom [[Franjevci|Franjevačkom samostanu]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. |
|||
[[Datoteka:Kreševo2.jpg|mini|desno|250px|Kreševo]] |
|||
Kreševo administrativno pripada [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]]. |
|||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
| Redak 240: | Redak 114: | ||
* odrasli: 1315 |
* odrasli: 1315 |
||
* djeca: 392 |
* djeca: 392 |
||
* ukupno stanovnika: 1707 <ref>[[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. </ref> |
* ukupno stanovnika: 1707 <ref> [[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. </ref> |
||
== Naseljena mjesta == |
== Naseljena mjesta == |
||
| Redak 251: | Redak 125: | ||
"U kraljevskom gradu Kreševu..." - započinjala je ovako znamenita "Kreševska povelja", pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, čiji se original čuva u [[Dubrovnik|Dubrovniku]] danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljećima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli točno odrediti vrijeme nastanka Kreševa. |
"U kraljevskom gradu Kreševu..." - započinjala je ovako znamenita "Kreševska povelja", pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, čiji se original čuva u [[Dubrovnik|Dubrovniku]] danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljećima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli točno odrediti vrijeme nastanka Kreševa. |
||
[[Datoteka: Kreševo 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve u Kreševa, uz prikaz fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] i pokopa vojvode Knezovića iz [[1452]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[studeni]], [[1930.]] godina]] |
[[Datoteka: Kreševo 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve u Kreševa, uz prikaz fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] i pokopa vojvode Knezovića iz [[1452]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[studeni]], [[1930.]] godina]] |
||
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj [[Bosna|Bosni]]; bogatoj u prvom redu [[srebro]]m, [[bakar|bakrom]], [[živa|živom]] i [[olovo]]m. |
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj [[Bosna|Bosni]]; bogatoj u prvom redu [[srebro]]m, [[bakar|bakrom]], [[živa|živom]] i [[olovo]]m. |
||
[[Rudnik|Rudokopi]] u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz [[rudarstvo]] napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni [[Dubrovačka republika|Dubrovčani]]. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve. |
[[Rudnik|Rudokopi]] u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz [[rudarstvo]] napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni [[Dubrovačka republika|Dubrovčani]]. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve. |
||
| Redak 267: | Redak 138: | ||
[[Datoteka:Kreševo1.jpg|mini|220px|Kreševo]] |
[[Datoteka:Kreševo1.jpg|mini|220px|Kreševo]] |
||
Kreševo je u svojoj teškoj prošlosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljeća svojim djelovanjem u Kreševu i Bosni ostavili su snažan pečat uglednici: narodni liječnik fra Franjo Gracić, liječnik i kirurg fra Mato Nikolić komu je papa Pio VII dao dozvolu da liječi u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgrađena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Marešević koji je titulu stekao na Bečkom sveučilištu; te uvaženi biskupi fra Mato Delivić, fra Marijan Bogdanović, fra Augustin Botoš-Okić, te povijesničar fra Ignacije Strukić. |
Kreševo je u svojoj teškoj prošlosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljeća svojim djelovanjem u Kreševu i Bosni ostavili su snažan pečat uglednici: narodni liječnik fra Franjo Gracić, liječnik i kirurg fra Mato Nikolić komu je papa Pio VII dao dozvolu da liječi u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgrađena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Marešević koji je titulu stekao na [[Universität Wien|Bečkom sveučilištu]]; te uvaženi biskupi fra Mato Delivić, fra Marijan Bogdanović, fra Augustin Botoš-Okić, te povijesničar fra Ignacije Strukić. |
||
Početak XX stoljeća obilježio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske čitaonice i društvenog doma u Kreševu, zatim povjesničar i etnolog fra Augustin Kristić, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin Čičić i drugi ... Veći dio svog života proveo je u Kreševu hercegovački franjevac i pisac fra Grga Martić, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreševu je umro i sahranjen 1905.godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Meštrovića. |
Početak XX stoljeća obilježio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske čitaonice i društvenog doma u Kreševu, zatim povjesničar i etnolog fra Augustin Kristić, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin Čičić i drugi ... Veći dio svog života proveo je u Kreševu hercegovački franjevac i pisac fra Grga Martić, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreševu je umro i sahranjen 1905.godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Meštrovića. |
||
| Redak 285: | Redak 156: | ||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
||
== Poznate osobe == |
== Poznate osobe == |
||
* [[Marijan Bogdanović]], apostolski vikar, latinist i ljetopisac |
|||
* [[Jozo Laušić]], književnik, romanopisac, novinar |
|||
* [[Augustin Čičić]], pjesnik, književni kritičar |
|||
* [[Danijel Ban]], franjevac, ljetopisac |
|||
* [[Boris Ćorić]], književni povjesničar, esejist |
|||
== Spomenici i znamenitosti == |
== Spomenici i znamenitosti == |
||
== Obrazovanje == |
== Obrazovanje == |
||
| Redak 298: | Redak 162: | ||
* [[NK Stanić Kreševo]] |
* [[NK Stanić Kreševo]] |
||
== Unutarnje poveznice == |
|||
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kreševo]] |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.kresevo.ba Službene stranice općine Kreševo] |
|||
*[http://www.kresevo.info/ Kreševo.info - Nezavisni kreševski portal] |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. |
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. |
||
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
[http://www.kresevo.info/ Službene stranice općine Kreševo] |
|||
{{Mrva-BH-op}} |
{{Mrva-BH-op}} |
||
Inačica od 26. lipnja 2010. u 13:04
»Kreševo« preusmjerava ovamo. Za naselje u općini Šestanovac, (župa Radobilja, omiško zaleđe), pogledajte Kreševo (Šestanovac).| Kreševo | |
|---|---|
| |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Županija | Srednjobosanska |
| Sjedište | Kreševo |
| Načelnik | Mato Barišić (HDZ) |
| Površina | 150 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
6.731 (1991.) ?/km² |
Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je tada živjelo oko 1.300 stanovnika, a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća. Kreševo administrativno pripada Srednjobosanskoj županiji.
Zemljopis
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: KreševoPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja.
| Stanovništvo općine Kreševo | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 4.714 (70,03%) | 5.012 (74,07%) | 5.284 (76,12%) | |||
| Muslimani | 1.531 (22,74%) | 1.498 (22,14%) | 1.484 (21,38%) | |||
| Srbi | 34 (0,50%) | 54 (0,79%) | 118 (1,70%) | |||
| Jugoslaveni | 251 (3,72%) | 117 (1,72%) | 23 (0,33%) | |||
| ostali i nepoznato | 201 (2,98%) | 85 (1,25%) | 32 (0,46%) | |||
| ukupno | 6.731 | 6.766 | 6.941 | |||
Kreševo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Kreševo | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 937 (65,38%) | 919 (69,93%) | 877 (72,65%) | |||
| Muslimani | 305 (21,28%) | 278 (21,15%) | 240 (19,88%) | |||
| Srbi | 15 (1,04%) | 38 (2,89%) | 51 (4,22%) | |||
| Jugoslaveni | 126 (8,79%) | 73 (5,55%) | 22 (1,82%) | |||
| ostali i nepoznato | 50 (3,48%) | 6 (0,45%) | 17 (1,40%) | |||
| ukupno | 1.433 | 1.314 | 1.207 | |||
Popis Hrvata katolika u Kreševu 1743.
- broj sela: 25
- broj kuća: 314
- odrasli: 1315
- djeca: 392
- ukupno stanovnika: 1707 [1]
Naseljena mjesta
Alagići, Bjelovići, Botunja, Bukva, Crkvenjak, Crnički Kamenik, Crnići, Deževice, Drežnice, Gunjani, Kojsina, Komari, Kreševo, Kreševski Kamenik, Lipa, Mratinići, Pirin, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Stojčići, Vidosovići, Vodovoji, Volujak, Vranci i Zvizd.
Uprava
Povijest
"U kraljevskom gradu Kreševu..." - započinjala je ovako znamenita "Kreševska povelja", pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, čiji se original čuva u Dubrovniku danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljećima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli točno odrediti vrijeme nastanka Kreševa.
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj Bosni; bogatoj u prvom redu srebrom, bakrom, živom i olovom. Rudokopi u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz rudarstvo napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni Dubrovčani. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve.
To je razlog da u grad Kreševo dolaze Bosanski velikaši i Dubrovačka gospoda, a tu često stoluje i Bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444. godine Stjepan Tomaš Kotromanić svojim kraljevskim pečatom potvrdio Dubrovčanima odgovarajuće povlastice izdavši povelju u kojoj Kreševo naziva slavnim gradom.
U blizini ostataka srednjovjekovnog grada Kreševo smještenom na brdu Grad izgrađena je zalaganjem fra Stjepana Buljana 1996. godine kapela u spomen na posljednju Bosansku kraljicu Katarinu Kosača, koja je svoj život završila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevačkoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.
Razdoblje pod Turskom vlašću od 1463. do 1878. godine zabilježeno je po stradanjima, ali su ipak rudari i kovači zbog vađenja i prerade željezne rudače imali povlašten položaj. Tada se u Kreševu u odnosu na druge krajeve u Bosni živjelo bolje.
Austrougarska vladavina je 1878. godine donijela više prava, reda i izgradnje općenito u Bosni, ali je zbog industrijalizacije u Kreševu došlo do zatvaranja rudnika, topionica i kovačnica. Veliki broj kreševljaka se u potrazi za poslom iselio u novootvorene industrijske centre.Godine 1908. se otvara u Kreševu Kovačka zadruga, jedno od prvih dioničkih društava u Bosni i Hercegovini na čijim je temeljima poslije II svijetskog rata formirana Tvornica kovanog alata Čelik, koja je upošljavala najveći broj ljudi i bila nositelj razvoja cijelog kraja.
Kreševo je u svojoj teškoj prošlosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljeća svojim djelovanjem u Kreševu i Bosni ostavili su snažan pečat uglednici: narodni liječnik fra Franjo Gracić, liječnik i kirurg fra Mato Nikolić komu je papa Pio VII dao dozvolu da liječi u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgrađena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Marešević koji je titulu stekao na Bečkom sveučilištu; te uvaženi biskupi fra Mato Delivić, fra Marijan Bogdanović, fra Augustin Botoš-Okić, te povijesničar fra Ignacije Strukić.
Početak XX stoljeća obilježio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske čitaonice i društvenog doma u Kreševu, zatim povjesničar i etnolog fra Augustin Kristić, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin Čičić i drugi ... Veći dio svog života proveo je u Kreševu hercegovački franjevac i pisac fra Grga Martić, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreševu je umro i sahranjen 1905.godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Meštrovića.
Kameni most u selu Vranci: To je najstariji sačuvani građevni objekt na prostoru Općine, s autentičnim izgledom i neodređenog vremena njegove gradnje. Moguće je da datira iz rimskog perioda, obzirom da se iznad njega, na udaljenosti od oko 400 metara nalaze ostaci prometnice, "rimske ceste" u dužini od 2000 metara, ili iz vremena samostalne Bosne, odnosno prvih godina Turske vladavine u Bosni. Narod i sada taj most zove "rimski most".
L i t e r a t u r a : 1) Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, autori: Dž. Čelić i M. Mujezinović, 1969. godine, izvorno ZZSK BiH. 2) Povijesni spomenici Kreševa, Augustin Kristić, 1995. godine.
Putna prometnica Kreševo-Homolj ćuprija (Lepenica): U Turskom periodu a i poslije, do 1900. godine kada je izgrađena suvremena prometnica Kreševo-Kiseljak, prometnica Kreševo-Srajevo koja je vodila preko Han Ivice, Homolj ćuprije, Azapovića, Rakovice i dalje u Sarajevo imala je veliki značaj za transport kovačkih izrađevina (robe) iz Kreševa u Sarajevo i dalje u istočni dio Osmanlijskog carstva. Tako su Skadarski trgovci znali i po 100 tovara robe transportirati u Albaniju. Poznati Kreševski trgovac Merdan dao je načiniti kaldrmu, vjerojatno je obnovio dio prometnice Kreševo-Homolj ćuprija (Lepenica), koju narod u novije vrijeme (prim. A.B., pred kraj 19. stoljeća) zovu Merdanova testa (cesta). U drugoj polovici 19.stoljeća, obitelj Merdan (Salih, Mula, Ahmed, i dr.) bila je vlasnik 6 gvozdenih majdana s topionicama u majdanskoj opcini Kreševo.
L i t e r a t u r a : 1) Lepenica, privreda, stanovništvo, priroda, zdravlje; Grupa autora, Sarajevo 1963. godine. 2) Lokalizacija gvozdenih majdana i rudnici oko Kreševa, autor Augustin Kristić, 1956. godine.
Gospodarstvo
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Sport
Izvori
- ↑ Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
Vanjske poveznice
Službene stranice općine Kreševo
| |||||