Barut: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: an, la, ml, pam, vi, war Uklanja: wuu |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
[[af:Buskruit]] |
[[af:Buskruit]] |
||
[[an:Polvora]] |
|||
[[ar:بارود]] |
[[ar:بارود]] |
||
[[arz:بارود]] |
[[arz:بارود]] |
||
Redak 47: | Redak 48: | ||
[[ja:火薬]] |
[[ja:火薬]] |
||
[[ko:화약]] |
[[ko:화약]] |
||
[[la:Pulvis pyrius]] |
|||
[[lt:Parakas]] |
[[lt:Parakas]] |
||
[[lv:Šaujampulveris]] |
[[lv:Šaujampulveris]] |
||
[[mk:Барут]] |
[[mk:Барут]] |
||
[[ml:വെടിമരുന്ന്]] |
|||
[[nl:Buskruit]] |
[[nl:Buskruit]] |
||
[[nn:Krut]] |
[[nn:Krut]] |
||
[[no:Krutt]] |
[[no:Krutt]] |
||
[[pam:Ubat]] |
|||
[[pl:Proch]] |
[[pl:Proch]] |
||
[[pt:Pólvora]] |
[[pt:Pólvora]] |
||
Redak 67: | Redak 71: | ||
[[tr:Barut]] |
[[tr:Barut]] |
||
[[uk:Порох]] |
[[uk:Порох]] |
||
[[ |
[[vi:Thuốc súng]] |
||
[[war:Pulbura]] |
|||
[[yi:שיספולווער]] |
[[yi:שיספולווער]] |
||
[[zh:火药]] |
[[zh:火药]] |
Inačica od 1. srpnja 2010. u 15:07
Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava:
- kalijev nitrat 75%
- drveni ugljen 15%
- sumpor 10%
Ovaj sastav i omjer je korišten od početka u Kini, gdje je i izmišljen. Smatra se prvim eksplozivom i prvom pirotehničkom mješavinom.
Kroz povijest su se mijenjale sastojci baruta i način izrade. U svojim počecima, barut se radio u velikim količinama, jer je bio jedni do tada poznati eksploziv i često se koristio. Pošto je pravljenje i izrada baruta dosta opasan i rizičan posao, da se smanji mogućnost od zapaljenja miješan je s etanolom.
Izmislili su ga kineski alkemičari u 9. stoljeću, iako se pretpostavlja da je već znan od prije, od 160. - 122. pr. Kr. Po tradiciji ugljen je rađen od drveta breze, ali se može koristiti i lijeska, bazga ili bor (češeri). U osnovi, barut je mješavina kalijevog nitrata, sumpora i ugljena, ali se umjesto njega u mnogim pirotehničkim smjesama koristi i šećer. Kalijev nitrat služi kao oksidans, a sumpor osigurava stabilnu reakciju. Ugljik i kisik stvaraju reakcijom ugljični dioksid i energiju. NO3, S i C (nitrat (u ovom kontekstu kalijev nitrat-KNO3), sumpor i ugljik (ugljen iz drva, s visokim udjelom ugljika u sebi)) zajedno reagiraju stvarajući dušični i ugljični dioksid, te kalijev sulfid. Reakcija izgaranja ne može se prikazati točnom kemijskom jednadžbom.
Ima široke primjene u pirotehnici. Od svih vrsta eksploziva barut reagira najsporije. Vrlo je osjetljiv na mehaničke impulse. Osjetljivost mu je na udar i trenje u razini osjetljivosti jakih sekundarnih eksploziva, heksogena i oktogena. Posebice ga karakterizira velika osjetljivost na plamen i iskru. Zbog takvih svojstava rad sa crnim barutom zahtjeva primjenu strogih mjera pirotehničke sigurnosti, posebno usmjerenih na sprječavanje stvaranja uvjeta koji bi mogli izazvati nastanak iskre (trenje, statički elektricitet i sl.). Zbog izvanredno velike osjetljivosti na iskru i plamen, velike brzine pripaljivanja i sagorijevanja kod nižih tlakova, crni je barut našao veliku primjenu u streljivu. Unatoč nekim nedostacima (u prvom redu velikoj higroskopnosti), crni barut je i danas nezamjenljiv u izradi sporogorećeg štapina, pripala za barutna punjenja i različite pirotehničke smjese, zatim za izradu vježbovnih sredstava, i sl. Donedavno se crni barut primjenjivao i za izradu usporivača, npr. usporivača za upaljač ručne bombe.
Temperatura izgaranja je oko 2400°C, a brzina izgaranja je oko 340 m/s uz oslobađanje energije od 720 kcal/kg.