Hillary Rodham Clinton: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinosi)
Redak 191: Redak 191:
[[wuu:希拉里·克林顿]]
[[wuu:希拉里·克林顿]]
[[yi:הילערי ראדהעם קלינטאן]]
[[yi:הילערי ראדהעם קלינטאן]]
[[yo:Hillary Rodham Clinton]]
[[zh:希拉里·罗德姆·克林顿]]
[[zh:希拉里·罗德姆·克林顿]]
[[zh-min-nan:Hillary Rodham Clinton]]
[[zh-min-nan:Hillary Rodham Clinton]]

Inačica od 4. srpnja 2010. u 20:33

Hillary Rodham Clinton
Hillary Rodham Clinton

67. Državna tajnica
trenutačno
u službi od
21. siječnja 2009.
Prethodnik Condoleezza Rice
Senatorica iz New Yorka *
trajanje službe
3. siječnja 2001. – 21. siječnja 2009.
Prethodnik  Daniel Patrick Moynihan
Nasljednik Kirsten Gillibrand
Prva dama SAD-a
trajanje službe
20. siječnja 1993. – 20. siječnja 2001.
Predsjednik Bill Clinton
Prethodnik  Barbara Bush
Nasljednik Laura Bush
Rođenje 23. listopada 1947., Chicago, Illinois, SAD
Politička stranka Demokratska stranka
Zanimanje odvjetnica

Hillary Diane Rodham Clinton (Chicago, 26. listopada 1947.), američka je političarka i književnica.

Odvjetnica je i supruga bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Billa Clintona. Za vrijeme predsjedničke izborne utrke 1992. godine, kada se Clinton prvi puta kandidirao za američkog predsjednika postala je snažan simbol promijenjene uloge i statusa žene u američkom društvu.

Životopis

Hillary Rodham rođena je 1947. godine u Chicagu. Na pravnom fakultetu sveučilišta Yale srela je budućeg supruga Billa Clintona te svoju dugogodišnju mentoricu Marian Wright Edelman, koja je osnovala Dječji obrambeni fond - organizaciju koja lobira u korist djece. Hillary je u toj organizaciji radila kao odvjetnica godinu dana nakon što je završila pravni fakultet 1973. godine, a kasnije je i predsjedavala upravnim odborom organizacije.

Godine 1974. nakon što je sudjelovala u posebnoj istrazi u vezi mogućeg opoziva američkog predsjednika Richarda Nixona (afera poznata kao afera Watergate) preselila se u saveznu državu Arkansas gdje je predavala pravo na sveučilištu u Arkansasu. Godinu dana kasnije udala se za Billa Clintona. Iz tog braka rodila se kćerka Chelsea. Godine 1977. Hillary se zaposlila u pravnoj tvrki Rose gdje je radila do 1992. godine specijalizirajući se za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva. U američkom Nacionalnom Pravnom vjesniku u dva navrata je uvrštena među 100 najutjecajnijih američkih odvjetnika.

Izbor supruga Billa Clintona za američkog predsjednika

Hillary i Bill Clinton 1993. prilikom dolaska u Bijelu kuću

Nakon prve predsjedničke utrke u kojoj je do izražaja došla i njena profesionalna karijera Clinton je pretrpio kritike od onih kojima je draža bila tradicionalnija uloga prve dame Sjedinjenih Država. Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Clinton imenovao ju je predsjednicom posebnog povjerenstva za reformu zdravstva što je bio njegov najznačaniji potez u unutarnjoj politici u prvoj godini njegove vladavine. To povjerenstvo razradilo je opsežan plan zdravstvene reforme koji je predočen Kongresu u rujnu 1993. godine. U rujnu 1994. vođa senatske većine George Mitchell objavio je da Kongres neće podržati prijedlog o reformi zdravstva, tako da je ta reforma propala, što je tada bio najveći poraz Clintonovih. Nakon propasti zdravstvene reforme Hillary se povlači iz kruga javnih suradnika predsjednika Clintona. Godine 1993. oboje su došli pod oštru kontrolu za vrijeme istrage vezane uz aferu Whitewater u kojoj se istraživala njihova eventualna umješanost u novčane makinacije u doba kada je Clinton bio guverner Arkansasa. U siječnju 1996. Clintoni su pozvani da svjedoče pred velikom porotom u vezi te afere. Iste godine izlazi njena knjige "It Takes a Village" koja se bavi tematikom odgovornosti društva prema djeci.

Politički angažman

Dok je bila prva dama Amerike posebno se zalagala za program zdravstvenog osiguranja djece koji je trebao osigurati zdravstveno osiguranje milijunima radničkih obitelji. Zauzimala se i za povećavanje fondova za istraživanje raka dojke, prostate i debelog crijeva, osteoporoze i dijabetesa. Tada, a i sada, borila se za povećanje državnih fondova za cijepljenje djece te borbu protiv astme i epilepsije. Na svjetskoj pozornici javila se kao borac za demokraciju, vjersku toleranciju i ljudska prava. S Billom Clintonom aktivno je sudjelovala u mirovnim procesima Sjevernoj Irskoj, na Bliskom Istoku i na području bivše Jugoslavije. Premda je takvo što u američkoj javnosti predbacivano Clintonu jer je on izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, a ne njegova supruga.

Nakon pobjede na izborima za senatorsko mjestu u New Yorku (7. studenog 2000.) očekivalo se da će se svi budući potezi nekadašnje prve dame Sjedinjenih Američkih Država usmjeriti na osvajanje nominacije za predsjedničkog kanditata Demokratske stranke već za 2004. godinu. No, Hillary Clinton je krajem sredinom travnja 2001. izjavila: "Ne namjeravam se kandidirati za predsjednika Sjedinjenih Država 2004. To nije nešto čime ću se baviti sljedećih godina. Senator sam New Yorka i namjeravam do kraja odraditi svoj šestogodišnji senatorski mandat.".

Hillary Clinton kao senatorica zauzima se za financijski sustav koji će povoljne kredite učiniti dostupnima najširem sloju građana. Kao senator New Yorka bori se za porezne povlastice malim poduzetnicima, investiranje u telekomunikacije i istraživanje novih tehnologija kako bi se mlade obitelji zadržale u New Yorku. Inače, Hillary Clinton preuzevši senatorsku dužnost u New Yorku, nabogatijem gradu Sjeverne Amerike, postala je prva žena u nekom federalnom tijelu vlasti koja zastupa ovu državu. Godine 2003. u prodaji se pojavila knjiga u izdanju nakladničke kuće Simon&Shuster (koja je već isplatila Hillary predujam od 8.000.000 dolara) u kojoj je Hillary opisala kako je ona doživjela aferu s Monicom Lewinsky i što je tada osjećala.

Trenutno je Hillary Clinton jedna od najoštrijih kritičarki aktualnog američkog predsjednika Georga W. Busha. Tako je Bushov trogodišnji plan poreznog rasterećenja ocijenila rizičnim u najboljem i pogubnim u najgorem slučaju. Također je iznimno oštra kritičarka rata u Iraku. Hillary se natjecala za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, ali ju je u tijesnim predizborima pobijedio kasnije izabrani predsjednik SAD-a Barack Obama.

1. prosinca 2008. ju je izabrani predsjednik Barack Obama nominirao za poziciju Državne tajnice (ministrice vanjskih poslova) gdje će naslijediti Condoleezzu Rice. 21. siječnja 2009. ju je Senat potvrdio glasanjem 94-2 i time je postala 67. Državna tajnica SAD-a. i prva bivša prva dama koja je imenovana u kabinet.

Vanjske poveznice

http://www.hillaryclinton.com/ - službena stranica.

http://www.state.gov/secretary/ - službena stranica.


Predložak:Prve Dame Sjedinjenih Američkih Država.