Najbolji hrvatski tamburaši: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Glazbenik | Ime = Najbolji hrvatski tamburaši | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background ...
 
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 18: Redak 18:
| Bivši članovi =
| Bivši članovi =
| nagrade =
| nagrade =
| Značajni instrumenti = prim, brač, čelo, kontra
| Značajni instrumenti = [[prim]], [[brač]], [[čelo]], [[kontra]]
}}
}}
'''Najbolji hrvatski tamburaši''' hrvatska su [[tamburaška glazba|tamburaška]] skupina. Do [[1997]]. godine, imali su naziv '''Zlatni dukati'''.
'''Najbolji hrvatski tamburaši''' hrvatska su [[tamburaška glazba|tamburaška]] skupina. Do [[1997]]. godine, imali su naziv '''Zlatni dukati'''.
Redak 24: Redak 24:
Nastali su 1983. godine, kada su izdali album "Ni sokaci nisu što su nekad bili" u izdanju glazbene kuće Jugoton (danas [[Croatia Records]]). Od tadašnje postave, koja se jako mijenjala s vremenom još i danas nastupaju samo Stanko Šarić i Mato Lukačević. <ref>http://www.najboljihrvatskitamburasi.com/biografija.htm</ref>
Nastali su 1983. godine, kada su izdali album "Ni sokaci nisu što su nekad bili" u izdanju glazbene kuće Jugoton (danas [[Croatia Records]]). Od tadašnje postave, koja se jako mijenjala s vremenom još i danas nastupaju samo Stanko Šarić i Mato Lukačević. <ref>http://www.najboljihrvatskitamburasi.com/biografija.htm</ref>


Do [[1987]]., nastupali su na području [[Županja|Županje]] i istočne Slavonije, a od te godine, nastupaju po cijelom području [[Hrvatska|Hrvatske]], najviše u kontinentalnom dijelu, pogotovo u [[Slavonija|Slavoniji]]. Od 1987., počeli su surađivati s kompozitorom Josipom Ivankovićem, s kojim su ostvarili veliki uspjeh do prekida suradnje i nesuglasica [[1996]]. Slijedeće godine mijenjaju ime u "Najbolji hrvatski tamburaši" po savjetu izdavačke kuće Croatia Records. Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], snimili su album s domoljubnim pjesmama "Hrvatska pjesmarica", a za vrijeme rata album "U meni Hrvatska", koji se slušao i na ratištima.
Do [[1987]]., nastupali su na području [[Županja|Županje]] i istočne Slavonije, a od te godine, nastupaju po cijelom području [[Hrvatska|Hrvatske]], najviše u kontinentalnom dijelu, pogotovo u [[Slavonija|Slavoniji]]. Od 1987., počeli su surađivati s kompozitorom Josipom Ivankovićem, s kojim su ostvarili veliki uspjeh do prekida suradnje i nesuglasica [[1996]]. Slijedeće godine mijenjaju ime u "Najbolji hrvatski tamburaši" po savjetu izdavačke kuće Croatia Records. Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], snimili su album s domoljubnim pjesmama "''Hrvatska pjesmarica''" kojim su postali poznati široj hrvatskoj javnosti. Album je postigao rekordne naklade. Za vrijeme Domovinskog rata su izdali album "U meni Hrvatska", koji se slušao i na ratištima.


Nakon Domovinskog rata, objavili su cijeli niz albuma i nastavili uspješnu karijeru. Dugogodišnji član Hrvoje Majić izvršio je [[samoubojstvo]] [[1999]]. godine, što je potreslo sastav, a kasnije su opet nastavili s radom. Proslavili su 20 godina rada [[2007]]., kada su objavili dvije zlatne kolekcije s najpoznatijim [[pjesma]]ma.
Nakon Domovinskog rata, objavili su cijeli niz albuma i nastavili uspješnu karijeru. Dugogodišnji član Hrvoje Majić izvršio je [[samoubojstvo]] [[1999]]. godine, što je potreslo sastav, a kasnije su opet nastavili s radom. Proslavili su 20 godina rada [[2007]]., kada su objavili dvije zlatne kolekcije s najpoznatijim [[pjesma]]ma.

Inačica od 13. srpnja 2010. u 02:51

Najbolji hrvatski tamburaši
Osnivanje1983.
Žanr/ovitamburaška glazba
Djelatno razdoblje1983. - danas
Producentska kućaCroatia Records
Internetska stranicawww.najboljihrvatskitamburasi.com
Značajni instrumenti
prim, brač, čelo, kontra

Najbolji hrvatski tamburaši hrvatska su tamburaška skupina. Do 1997. godine, imali su naziv Zlatni dukati.

Nastali su 1983. godine, kada su izdali album "Ni sokaci nisu što su nekad bili" u izdanju glazbene kuće Jugoton (danas Croatia Records). Od tadašnje postave, koja se jako mijenjala s vremenom još i danas nastupaju samo Stanko Šarić i Mato Lukačević. [1]

Do 1987., nastupali su na području Županje i istočne Slavonije, a od te godine, nastupaju po cijelom području Hrvatske, najviše u kontinentalnom dijelu, pogotovo u Slavoniji. Od 1987., počeli su surađivati s kompozitorom Josipom Ivankovićem, s kojim su ostvarili veliki uspjeh do prekida suradnje i nesuglasica 1996. Slijedeće godine mijenjaju ime u "Najbolji hrvatski tamburaši" po savjetu izdavačke kuće Croatia Records. Prije Domovinskog rata, snimili su album s domoljubnim pjesmama "Hrvatska pjesmarica" kojim su postali poznati široj hrvatskoj javnosti. Album je postigao rekordne naklade. Za vrijeme Domovinskog rata su izdali album "U meni Hrvatska", koji se slušao i na ratištima.

Nakon Domovinskog rata, objavili su cijeli niz albuma i nastavili uspješnu karijeru. Dugogodišnji član Hrvoje Majić izvršio je samoubojstvo 1999. godine, što je potreslo sastav, a kasnije su opet nastavili s radom. Proslavili su 20 godina rada 2007., kada su objavili dvije zlatne kolekcije s najpoznatijim pjesmama.

Članovi sastava

  • Stanko Šarić
  • Mato Lukačević
  • Krunoslav Golubičić
  • Mato Miličić (Pišta)
  • Mirko Gašparović
  • Denis Špegelj

Bivši članovi:

  • Mario Pleše
  • Zoran Bucković
  • Zdravko Šljivac
  • Željko Miloš
  • Marijan Majdak
  • Petar Nikolić
  • Hrvoje Majić †
  • Stjepan Bogutovac
  • Šima Dominković
  • Andrija Miličić
  • Josip Dominković

Diskografija

  • 1988. - Nek zvone tambure
  • 1989. - Hrvatska pjesmarica
  • 1989. - Pjevaj kad duša boli
  • 1990. - Dao bih zlatne dukate
  • 1990. - Horvatska domovina
  • 1991. - Klasika
  • 1991. - U meni Hrvatska
  • 1992. - 16 zlatnih hitova
  • 1993. - Da su meni krila laka
  • 1993. - Sretan Božić
  • 1994. - Od dvora do dvora
  • 1994. - Starogradska pjesmarica
  • 1996. - Vranac
  • 1998. - Nek me pamte gradovi
  • 1999. - Hrvatske pjesme iz Bosne i Hercegovine
  • 2001. - Sedam dana
  • 2003. - Divne godine
  • 2004. - Tamburica od javora suva
  • 2005. - Sretan Božić
  • 2007. - Nostalgija
  • 2007. - Zlatna kolekcija

Izvori