Benzen: razlika između inačica
test |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Benzene structure.png|okvir|desno|Struktura benzena]] |
[[Datoteka:Benzene structure.png|okvir|desno|Struktura benzena]] |
||
'''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>6</sub>. |
'''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>6</sub>.<ref>Tehnička enciklopedija [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], Zagreb, svezak {{{1}}}, str. {{{2}}}</ref> |
||
Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. [[Njemačka|Njemački]] kemičar [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz]] to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između [[atom]]a [[ugljik]]a. |
Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. [[Njemačka|Njemački]] kemičar [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz]] to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između [[atom]]a [[ugljik]]a. |
||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jak je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. [[toluen]]. |
Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jak je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. [[toluen]]. |
||
== Izvori == |
|||
| ⚫ | |||
{{izvori}} |
|||
[[Kategorija:Ugljikovodici]] |
[[Kategorija:Ugljikovodici]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
{{Link FA|ar}} |
{{Link FA|ar}} |
||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
{{Link FA|fr}} |
{{Link FA|fr}} |
||
| ⚫ | |||
[[an:Benzén]] |
[[an:Benzén]] |
||
Inačica od 20. srpnja 2010. u 12:36
Benzen je najjednostavniji aromatski ugljikovodik. Empirijska formula mu je C6H6.[1]
Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. Njemački kemičar Friedrich August Kekulé von Stradonitz to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između atoma ugljika.
Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva benzenov prsten. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova.
Dobivanje
- Frakcijskom destilacijom katrana kamenog ugljena
- Sintezom tri molekule etina (C2H2)
Svojstva
Benzen je bezbojna tekućina, jakog mirisa. Vrije na 80 °C. Pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu kristalnu tvar. U vodi se ne otapa, ali se otapa u organskim otapalima
Benzen otapa masti i ulja, smole i boje.
Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju leukemiju. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.
Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.
- 2C6H6 + 15O2 → 12CO2 + 6H2O
Zbog postojanja jednostrukih i dvostrukih veza stupa u reakcije adicije i supstitucije.
Supstitucija:
- C6H6 + Br2 → C6H5Br + HBr
Adicija:
- C6H6 + 3Cl2 → C6H6Cl6
Upotreba
Koristi se kao otapalo, zatim za proizvodnju lijekova, boja, lakova, plastičnih masa, eksploziva, sredstava za pranje , insekticida. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jak je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. toluen.
Izvori
- ↑ Tehnička enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb, svezak {{{1}}}, str. {{{2}}}
Predložak:Link FA
Predložak:Link FA
Predložak:Link FA
Predložak:Link FA