Trg Petra Preradovića (Zagreb): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. kolovoza 2010. u 00:17

Trg Petra Preradovića u Zagrebu, nazvan po preporoditeljskom velikanu Petru Preradoviću. Među zagrepčanima općenito poznatiji kao Cvjetni trg, po kioscima sa cvijećem koji su tu tradicionalno smješteni.

Trg se nalazi u strogom centru grada, oko 200 metara od Trga bana Jelačića. Danas je to pješačka zona. Postoje klupe, nekoliko stabala, kafići sa terasama. Omiljeno je sastajalište, dio gradske "špice". Naročito je poznat po raznim okupljanjima i štandovima koje postavljaju razne udruge, vjerske organizacije i drugi, za dijeljenje letaka i druge oblike promidžbe, manja okupljanja i akcije itd. Također se organiziraju i komercijalne promotivne akcije.

Trg je nastao rušenjem bloka zgrada koje su se tu nalazile 1897. i tada je dobio ime, koje danas ponovo nosi, jer za vrijeme socijalističke Jugoslavije dobio je ime "Trg bratstva i jedinstva".

Na sjevernom kraju trga je pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg, sagrađena 1866. Južni obod trga označen je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom 1873.–1874. Zanimljivo je, da je zbog njeg došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Grad je odbio zahtjev građana i dozvolio gradnu palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz 1865.. Tako je trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.

Na zapadnom obodu trga najstarija je kuća Granitz, koju je 1886., po projektu H. Bolléa podigao poznati tiskar i izdavač Ignjat Granitz (danas na adresi Preradovićev trg 6).

Trg je uređen prema Regulativnoj osnovi iz 1887.. Konačan je oblik dobio 1930-ih godina, kada je, po riječima Snješke Knežević »postao živim i napučenim urbanim punktom«. (Važnija promjena bila je još postavljanje spomenika Petru Preradoviću 1954.) Taj je značaj, unatoč preuređenju koje je napravljeno 1995 i po mnogima značilo devastaciju, zadržao do danas. Te je godine naime otvaren projekt Mihajla Kranjca i Berislava Šebetića, kojim je uređen parter trga i bitno promijenjena urbana oprema. Mišljenje je mnogih da time narušena »vizualna prepoznatljivost (šarm) i integritet trga« (Krešimir Galović). Vrijedi spomenuti da je prosvjed protiv sječe stabala na trgu organizirala eko-udruga Zelena akcija, koja je u kratkom roku prikupila 8.000 potpisa za prosvjednu peticiju. Bilo je obećano da će projekt biti promijenjen i stabla sačuvana. Tih dana uslijedila je operacija Oluja. Jednog dana, rano ujutro, stabla su posječena.

Galović zaključuje: »Nakon neuspjela preuređenja započinje akutna degradacija cijeloga prostora trga, koja zahvaća i okolne objekte, koji se mahom denacionaliziraju i rasprodaju, a mnogi i namjerno zapuštaju. Na taj način pod pritiskom profita nestaju brojni sadržaji koji su Trg Petra Preradovića činili prepoznatljivim, a time i dijelom kolektivne memorije građana, koja se na tom prostoru, kao što smo vidjeli, taložila dulje od stoljeća.«

Godine 2007. dolazi do masovnih prosvjeda protiv namjere poduzetnika Tome Horvatinčića da u sklopu plana preuređenja bloka Trg Petra Preradovića–Ilica–Gundulićeva–Varšavska sruši dvije zgrade asjevernoj strani trga (spomenutu Granitzevu zgradu, te onu do nje, na adresi "Preobraženska 6") i sagradi višekatni poslovno-stambeni prostor, sa velikim ulazom u prostor trgovačkog centra. Prosvjede su organizirali inicijativa Pravo na grad i udruga Zelena akcija.

Danas je trgu moguće pristupiti sa šest strana: iz Varšavske sa zapada, iz Preradovićeve ulice s juga, iz Bogovićeve ulice sa istoka, iz Ilice kroz prolaz Oktogon sa sjeveroistoka, te iz Preobraženske i Margaretske na sjeveru.

Literatura

Knežević, Snješka: Trg Petra Preradovića i Trg Petra Svačića u Zagrebu. Geneza dvaju donjogradskih trgova, "Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske", 20/21, Zagreb 1994/5. (Izvorni znanstveni rad.)

Vanjske poveznice

Krešimir Galović: Povijest Trga Petra Preradovića (članak u časopisu "Vijenac")
Inicijativa "Pravo na grad"

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 Trg je nastao rušenjem bloka zgrada koje su se tu nalazile [[1897]]. i tada je dobio ime, koje danas ponovo nosi, jer za vrijeme [[Druga Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] dobio je ime "Trg bratstva i jedinstva".
-Na sjevernom kraju trga je pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg, sagrađena [[1866]]. Južni obod trga označen je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom [[1873]].–[[1874]]. Zanimljivo je, da je zbog njeg došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Grad je odbio zahtjev građana i dozvolio gradnu palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz [[1865]]..  Tako je trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.
+Na sjevernom kraju trga je [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg]], sagrađena [[1866]]. Južni obod trga označen je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom [[1873]].–[[1874]]. Zanimljivo je, da je zbog njeg došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Grad je odbio zahtjev građana i dozvolio gradnu palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz [[1865]]..  Tako je trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.
 Na zapadnom obodu trga najstarija je kuća Granitz, koju je 1886., po projektu [[Hermann Bollé|H. Bolléa]] podigao poznati tiskar i izdavač [[Ignjat Granitz]] (danas na adresi Preradovićev trg 6).