Tzutuhil: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: fr:Tz'utujils
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Santiago de atitlan natives 2009.JPG|mini|Tzutuhil muškarci u Santiago Atitlánu.]]
'''Tzutuhil''' (Tzutujil, Zutuhil; gvatemalski oblik: Tz'utujiles; “La flor de las naciones” ili "flower of nations" ).-Pleme porodice [[Mayan]] nastanjeno oko južne obale jezera [[Atitlán]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Glavna su im gradska naselja [[Santiago Atitlán]], [[San Pedro la Laguna]], [[San Marcos la Laguna]], [[San Juan -Gvatemala|San Juan]] i [[San pablo -Gvatemala|San Pablo]]. Godine [[1523]]. (po drugom izvoru 1524.) godine, kod grada [[Panajachel]], uz pomoć [[Cakchiquel]] Indijanaca pokorio ih je [[španjolski]] konkvistador [[Pedro de Alvarado]]. U vrijeme dolaska Španjolaca glavno središte bilo im je Chuitinamit (danas Santiago Atitlán).
''Tzutuhil''' (Tzutujil, Zutuhil; gvatemalski oblik: Tz'utujiles; “La flor de las naciones” ili "flower of nations" ).-Pleme porodice [[Mayan]] nastanjeno oko južne obale jezera [[Atitlán]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Glavna su im gradska naselja [[Santiago Atitlán]], [[San Pedro la Laguna]], [[San Marcos la Laguna]], [[San Juan -Gvatemala|San Juan]] i [[San pablo -Gvatemala|San Pablo]]. Godine [[1523]]. (po drugom izvoru 1524.) godine, kod grada [[Panajachel]], uz pomoć [[Cakchiquel]] Indijanaca pokorio ih je [[španjolski]] konkvistador [[Pedro de Alvarado]]. U vrijeme dolaska Španjolaca glavno središte bilo im je Chuitinamit (danas Santiago Atitlán).


Danas ih ima ih preko 110,000 i žive u 12 zajednica oko jezera [[Atitlán]]. Bave se poljoprivredom služeći se tradicionalnim metodama, kava i kukuruz glavne su im kulture.Domaće životinje kao ovce, svinje i kokoši također drže. Tzutuhilske zajednice su danas orijentirane prema središnjim selima s uzorcima kulture srodnih Quiché i Cakchiquel plemenima, čiji se članovi radije smatraju pripadnicima 'municipija' ('municipio') nego Tzutuhilima ili Gvatemalcima.
Danas ih ima ih preko 110,000 i žive u 12 zajednica oko jezera [[Atitlán]]. Bave se poljoprivredom služeći se tradicionalnim metodama, kava i kukuruz glavne su im kulture.Domaće životinje kao ovce, svinje i kokoši također drže. Tzutuhilske zajednice su danas orijentirane prema središnjim selima s uzorcima kulture srodnih Quiché i Cakchiquel plemenima, čiji se članovi radije smatraju pripadnicima 'municipija' ('municipio') nego Tzutuhilima ili Gvatemalcima.
Redak 11: Redak 12:


[[7. listiopada]] [[2005]]. [[Uragan]] Stan uzrokovao je obilne kiše i prouzročio da su odroni blata zatrpali selo [[Panabaj]] nedaleko Santiago Atitlána. U selu je živjelo 1,400 stanovnika, sumnja se da nitko nije preživio.
[[7. listiopada]] [[2005]]. [[Uragan]] Stan uzrokovao je obilne kiše i prouzročio da su odroni blata zatrpali selo [[Panabaj]] nedaleko Santiago Atitlána. U selu je živjelo 1,400 stanovnika, sumnja se da nitko nije preživio.



== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 11. kolovoza 2010. u 14:34

Tzutuhil muškarci u Santiago Atitlánu.

Tzutuhil' (Tzutujil, Zutuhil; gvatemalski oblik: Tz'utujiles; “La flor de las naciones” ili "flower of nations" ).-Pleme porodice Mayan nastanjeno oko južne obale jezera Atitlán u Gvatemali. Glavna su im gradska naselja Santiago Atitlán, San Pedro la Laguna, San Marcos la Laguna, San Juan i San Pablo. Godine 1523. (po drugom izvoru 1524.) godine, kod grada Panajachel, uz pomoć Cakchiquel Indijanaca pokorio ih je španjolski konkvistador Pedro de Alvarado. U vrijeme dolaska Španjolaca glavno središte bilo im je Chuitinamit (danas Santiago Atitlán).

Danas ih ima ih preko 110,000 i žive u 12 zajednica oko jezera Atitlán. Bave se poljoprivredom služeći se tradicionalnim metodama, kava i kukuruz glavne su im kulture.Domaće životinje kao ovce, svinje i kokoši također drže. Tzutuhilske zajednice su danas orijentirane prema središnjim selima s uzorcima kulture srodnih Quiché i Cakchiquel plemenima, čiji se članovi radije smatraju pripadnicima 'municipija' ('municipio') nego Tzutuhilima ili Gvatemalcima. Godine 1992. Felix Zurita snimio je o njima dokumentarni pedeset-dvominutni film 'Winds of Memory', o životu Tzutuhil Maya iz Santiago Atitlan pet stotina godina nakon njihovog otkrića.

Jezik

Jezik Tzutuhila (točnije zapadni i istočni) srodan je s cakchiquel i quiche i pripada porodici Mayan.

Katastrofe.

7. listiopada 2005. Uragan Stan uzrokovao je obilne kiše i prouzročio da su odroni blata zatrpali selo Panabaj nedaleko Santiago Atitlána. U selu je živjelo 1,400 stanovnika, sumnja se da nitko nije preživio.

Vanjske poveznice