Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.

Specijalizacija prema predmetu istraživanja

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

• Prapovijesna arheologija - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo,
• Povijesna arheologija - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

• Paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača
• Mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov
• Neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
• Eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva
• Brončano doba, raširena uporaba bronce
• Željezno doba, raširena uporaba željeza

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:

• Egiptologija, Biblijska arheologija, Antička arheologija
• Antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalna arheologija koja proučava grčke kolonije i rimske provincije.
• Starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
• Srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država.
• Novovjekovna arheologija
• Industrijska arheologija

Metodološka specijalizacija

Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:

• Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.

• Podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom.

• Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.

• Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.

Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.

Vremenska tablica

Značajna povjesna otkrivanja	Godina
*Otkriveni Pompeji	1748.
*Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr.	1799.
*Otkriven Abu Simbel	1812.
*Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife	1822.
*Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama.	1861.
*Pronađeni dokazi Homo erectusa	1891.
*Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob	1922.
*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge	1931.
*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu	1940.
*Otkriveno radiokarbonsko datiranje	1949.
*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida	1974.

Predložak:Link FA