Dedukcija: razlika između inačica
m robot Mijenja: ckb:بەڵگەھێنانەوەی دەرەنجامگری |
m robot Uklanja: ckb:بەڵگەھێنانەوەی دەرەنجامگری |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
[[bs:Dedukcija]] |
[[bs:Dedukcija]] |
||
[[ca:Raonament deductiu]] |
[[ca:Raonament deductiu]] |
||
[[ckb:بەڵگەھێنانەوەی دەرەنجامگری]] |
|||
[[cs:Dedukce]] |
[[cs:Dedukce]] |
||
[[da:Deduktion]] |
[[da:Deduktion]] |
Inačica od 29. kolovoza 2010. u 22:22
Dedukcija je logička metoda. To je oblik posrednog zaključivanja kod kojeg se zaključeni sud izvodi od općeg ka posebnom ili pojedinačnom. Kada deduktivni zaključak ima točno dvije premise (polazni sud) i konkluziju on se naziva silogizam. U zavisnosti od toga od kakvih je sudova građen može biti: kategorički, hipotetički i disjunktivni. Najčešći oblik silogizma je "kategorički silogizam", on je građen od tri kategorička suda, na primjer:
Svi ljudi(M) su živa bića(P)
Hrvati su ljudi(M) ________________________
Hrvati(S) su živa bića(P)
Ovaj zaključak se sastoji točno iz tri suda i tri različita pojma. Pojmovi se razlikuju po obujmu. Pojam koji ima najširi obujam se naziva terminus maior-P, pojam s najužim obujmom naziva se terminus minor-S, pojam sa srednjim obujmom terminus medius-M.
Kategorički silogizam ima četiri osnovne figure koje zavise od položaja srednjeg termina:
- MP i SM = SP
- PM i SM = SP
- MP i MS = SP
- PM i MS = SP