Limes (matematika): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
== Limes niza ==
== Limes niza ==


Neka je <math>a_n</math> niz realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz <math> a_n </math> konvergira broju L( realni ili kompleksni) ako vrijedi <math> (\forall \epsilon > 0(\exists n_0 \in \mathbb{N}) (n\in \mathbb{N} , n> n_0 \Rightarrow |a_n - L|< \epsilon)</math>. Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju L. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleskne nizove jer vrijedi da za kompeksan niz <math> z_n </math> možemo pisati kao <math> z_n=a_n+ib_n </math>, gdje su <math> a_n </math> i <math> b_n </math> realni nizovi. Ako niz <math> z_n </math> konvergira k <math>z=a+ib </math>, onda vrijedi da je <math>\lim_{n} a_n=a </math> i isto za niz <math>b_n</math>(što je lagano za pokazati).<br>
Neka je <math>(a_n)</math> niz realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz <math> (a_n) </math> konvergira broju L( realnan ili kompleksnan broj) ako vrijedi <math> (\forall \epsilon > 0(\exists n_0 \in \mathbb{N}) (n\in \mathbb{N} , n> n_0 \Rightarrow |a_n - L|< \epsilon)</math>. Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju L. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleskne nizove jer vrijedi da kompeksan niz <math> (z_n) </math> možemo pisati kao <math> z_n=a_n+ib_n </math>, gdje su <math> a_n </math> i <math> b_n </math> realni nizovi. Ako niz <math> z_n </math> konvergira k <math>z=a+ib </math>, onda vrijedi da je <math>\lim_{n} a_n=a </math> i isto za niz <math>b_n</math>(što je lagano za pokazati).<br>
Ako niz realnih brojeva nije konvergiran kažemo da je divergiran.<br>
Ako niz realnih brojeva nije konvergiran kažemo da je divergiran.<br>
Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove <math> (a_n),(b_n)\subseteq \mathbb{R} </math> takve da <math>\lim_{n} a_n=A,\lim_{n} b_n=B</math> i <math> c \in \mathbb{R}</math> vrijedi:<br>
Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove <math> (a_n),(b_n)\subseteq \mathbb{R} </math> takve da <math>\lim_{n} a_n=A,\lim_{n} b_n=B</math> i <math> c \in \mathbb{R}</math> vrijedi:<br>

Inačica od 11. rujna 2010. u 02:28

Limes je jedan od osnovnih pojmova u matematičkoj analizi.

Limes niza

Neka je niz realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz konvergira broju L( realnan ili kompleksnan broj) ako vrijedi . Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju L. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleskne nizove jer vrijedi da kompeksan niz možemo pisati kao , gdje su i realni nizovi. Ako niz konvergira k , onda vrijedi da je i isto za niz (što je lagano za pokazati).
Ako niz realnih brojeva nije konvergiran kažemo da je divergiran.
Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove takve da i vrijedi:

Limes funkcija

Neka je , , i fukncija. Kažemo da f ima limes u točki c ili da f konvergira prema L kada x teži prema c ako vrijedi što pišemo . To možemo izreči na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini c i teži k c,a nije nikad jedan c(jer mi ne znamo jer c u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema L.
Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalnetna definiciji preko niza. Pa neka je . Kažemo da f ima limes u ako vrijedi