Vitez (BiH)

Vitez
Vitez Vitez Vitez
Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Županija	Županija Središnja Bosna
Vlast
- Gradonačelnik	Vlado Alilović (HDZ)
Površina
- Općina	159 km2
Visina	415 m.n.v.
Stanovništvo (1991.)
- Grad	7.200
- Urbano područje	27.859 (općina)
Poštanski broj	72250
Pozivni broj	(+387) 030
Službena stranica www.opcinavitez.ba
Zemljovid
Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini

Vitez je grad i općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.

Zemljopis

Općina Vitez je prostor koji se proteže u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u centralnom dijelu doline rijeke Lašve, koja se proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić do Busovače. Ova se dolina formirala na 390-480 metara nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od Sarajeva 80 km , a od Zenice 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, selo Zaselje, nalazi se na 700 metara nadmorske visine.

Klima

Klima je izrazito kontinentalna. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vitez

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vitez imala je 27.859 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.

Stanovništvo općine Vitez
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	12.675 (45,49%)	11.131 (46,06%)	10.196 (49,42%)
Muslimani	11.514 (41,32%)	9.911 (41,01%)	8.527 (41,33%)
Srbi	1.501 (5,38%)	1.439 (5,95%)	1.502 (7,28%)
Jugoslaveni	1.377 (4,94%)	1.229 (5,08%)	178 (0,86%)
ostali i nepoznato	792 (2,84%)	456 (1,88%)	225 (1,09%)
ukupno	27.859	24.166	20.628

Vitez (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Vitez
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	2.647 (36,76%)	2.002 (35,98%)	1.452 (40,29%)
Hrvati	2.607 (36,20%)	1.979 (35,56%)	1.446 (40,13%)
Srbi	741 (10,29%)	715 (12,85%)	488 (13,54%)
Jugoslaveni	937 (13,01%)	771 (13,85%)	121 (3,35%)
ostali i nepoznato	268 (3,72%)	97 (1,74%)	96 (2,66%)
ukupno	7.200	5.564	3.603

Danas ne postoje službeni podaci o nacionalnom sastavu u općini Vitez, no prema procjenama^{[nedostaje izvor]} Hrvati čine oko 60% stanovništva. Za vrijeme rata tisuće Hrvata su izbjegle iz susjednih općina u Vitez (najviše iz Zenice i Travnika).

Naseljena mjesta

Pogled na "Stari Vitez" preko viteškog polja.

Ahmići, Bila, Brdo, Bukve, Divjak, Donja Večeriska, Dubravica, Gaćice, Gornja Večeriska, Jardol, Kratine, Krčevine, Krtine, Kruščica, Lupac, Ljubić, Mali Mošunj, Nadioci, Pirići, Počulica, Preočica, Prnjavor, Putkovići, Rijeka, Sadovače, Sivrino Selo, Šantići, Tolovići, Veliki Mošunj, Vitez, Vraniska, Vrhovine, Zabilje i Zaselje.

Povijest

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata, kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. No, susret s povješću viteškog kraja započeo je davno već u mlađem kamenom dobu neolitiku. Prva naselja iz ovog perioda pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i viteški, odn. lašvanski kraj, ulazi u povijesni period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru.

U velikoj seobi naroda od 4. do 7. stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i Slaveni, no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana Mateja Ninoslava (1232.-1250.) i to u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 20. travnja 1244. godine.

U vrijeme bana Stjepana Kotromanića izvršen je popis samostalne bosanske vikarije koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u bosanskom okrugu navode franjevački samostani u Sutjeskoj, Visokom, Olovu i Lašvi. U svojoj povelji od 12. ožujka 1380. godine kralj Tvrtko I. daruje knezu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašva: Trebušu, Lupnicu i Bilu.

Godine 1463. srednjovjekovna bosanska država pala je pod tursku vlast. Gine i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, te započinje prihvaćanje islama jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac Evlija Čelebija tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve 1528. godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još 1469. godine. Polovicom 17. stoljeća postojala je i redovita pošta Travnik-Carigrad, pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz 1785. godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom 19. stoljeća Ivan Franjo Jukić naziva Vitez čas selom, čas varošicom.

• Križ na groblju u Šantićima - Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu za vrijeme rata u BiH
  Križ na groblju u Šantićima - Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu za vrijeme rata u BiH
• 
  Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu - natpisna ploča

Gospodarstvo

Poslovna zona viteza PC96 (2006.)

Nakon Drugog svetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća drvne industrije, industrije građevinskog materijala i šumarstva, dok veliki dio stanovništva živi od poljoprivrede, odn. stočarstva. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od 1952. godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od 1962. godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 m³ i pilanu kapaciteta do 50.000 m³ drveta godišnje.

Razvoj Viteza u periodu socijalističke Jugoslavije vezan je uz kemijsku industriju. Naime, 3. srpnja 1950. godine, rješenjem predsjednika Vlade FNRJ osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "Slobodan Princip Seljo". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, zatim privredni eksplozivi i štapin, a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl. U toj tvornici je proizveden jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, "Vitezit". To je pak bio običan eksploziv (dinamit), kao i svi drugi, ali mu se je dodalo hrđe (ruzine, željezova (III) oksida) 20% i tako je postajao crvene boje i bio je prodorne snage.

Važna su i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.o.o. . Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša. Poduzeće "FIS" je jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje. Danas je općina Vitez, prema svim procjenama jedna od narazvijenijih općina na području države, a stanovništvo iz svih krajeva države svakodnevno dolazi u kupovinu u neki od mnogobrojnih poslovnih objekata poznatih širom zemlje. .

Poznate osobe

Pero Gudelj, gospodarstvenik Senad Galijašević, glazbenik, glazbeni producent Anto Rajković, bivši nogometaš, trener Zlatan Bajramović, nogometaš Saša Skenderija, pjesnik Tarik Hodžić, stolnotenisač Ankica Oprešnik, slikarica, grafičarka Redžo Trako, doktor filozofije, slobodni znanstvenik

Darko Kraljević, zapovjednik Vitezova Mario Čerkez, zapovjednik Viteške brigade HVO-a Željko Kocaj, književnik Ivana Mlakić, rukometašica Nebojša Taraba, televizijski producent Haris Mujezinović, košarkaš Nisvet Hrustić, redatelj Stjepan Perković, akademski slikar Dragan Mučibabić, pjesnik

Spomenici i znamenitosti

• Sveta gora Kalvarija u Mošunju
• Ahmed-begova džamija
• Crkva sv. Juraja u Starom Vitezu
• Spomen obilježje žrtvama pokolja u Križančevom selu
• Spomenik poginuloj hrvatskoj djeci za vrijeme sukoba između Armije BIH i HVO-a.

• 
  Crkva sv. Jurja mučenika
• 
  Džamija u Šantićima
• Datoteka:Spomenik HVO Vitez09538.JPG
• 
  Spomenik žrtvama pokolja u Križančevu selu

Obrazovanje

Na području Općine Vitez nalaze se škole:

• OŠ "Vitez" ,
• OŠ "Dubravica" i
• OŠ "Bila".
• SŠ "Vitez"

Kultura

• Vokalna skupina Viteški Akordi
• Rock grupa Concept
• Udruga umjetnika općine Vitez "ARTIST"
• [Udruga mladih Enter]
• Hip-Hop grupa Stuff & Crack
• Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod" (KDB Preporod)
• Gradsko kazalište mladih (GKM) Vitez
• HKD Napredak

Šport

• NK Ecos Vitez
• NK Rijeka Vitez
• NK Jardol PC 96
• Karate klub Mladost Vitez
• FK Vitez
• HKK Vitez Economic
• STK Vitez
• KK Vitez
• Judo klub Vitez
• Športski plesni centar Let's dance forever Vitez
• Rugby klub Vitez

Unutarnje poveznice

• Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve
• Pokolj u Križančevu selu

Vanjske poveznice

• Službena stranica općine Vitez
• Vitez.info - Informativni portal
• Župa Vitez