Pahulja: razlika između inačica
m malo ali nimalo lako... |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Pahulja''' je |
'''Pahulja''' je [[kristal]] [[led]]a, oblik čvrstog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] [[voda|vode]]. Ukoliko pahulje nastaju iz [[otopine]] proces se naziva [[flokulacija]]. Ukoliko [[kondenzacija|kondenziraju]] riječ je o [[zgrušavanje|zgrušavanju]]. |
||
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik [[René Descartes]], napisao je traktat o pahuljama kao i [[Johannes Kepler]]. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik [[šesterokut]]a. Međutim, nisu savršeno simetrične. |
|||
{{mrva-kem}} |
|||
Američki znanstvenik [[Wilson Bentley]] utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban [[oblik]] <ref>Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.</ref>, koji ovisi o [[temperatura|temperaturi]] na kojoj je nastala. <ref>Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358</ref> Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik. <ref>http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm</ref> Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni [[oblak]]. <ref>Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.</ref> |
|||
| ⚫ | |||
Najveća izmjerena pahulja pala je [[1887]]. godine u [[Montana|Montani]] ([[SAD]]), bila je široka 38 cm. <ref>http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1</ref> |
|||
== Galerija == |
|||
Izbor iz [[fotografija]], koje je uslikao [[Wilson Bentley]] ([[1865]]. – [[1931]].): |
|||
<gallery> |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake8.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake5.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake9.jpg |
|||
Datoteka:Bentley_Snowflake13.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake14.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake17.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake18.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake2.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake4.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake1.jpg |
|||
Datoteka:Bentley Snowflake11.jpg |
|||
Datoteka:Snowflake12.png |
|||
</gallery> |
|||
== Izvori == |
|||
{{reflist}} |
|||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Biokemija]] |
|||
[[cs:Sněhová vločka]] |
|||
[[de:Flocke]] |
[[de:Flocke]] |
||
[[eo:Floko]] |
[[eo:Floko]] |
||
[[en:Snowflake]] |
|||
[[es:Ampo]] |
|||
[[ga:Calóg sneachta]] |
|||
[[gv:Claddan sniaghtee]] |
|||
[[hi:हिमकण]] |
|||
[[ru:Снежинка]] |
|||
Inačica od 12. rujna 2010. u 23:46
Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ukoliko pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ukoliko kondenziraju riječ je o zgrušavanju.
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik René Descartes, napisao je traktat o pahuljama kao i Johannes Kepler. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik šesterokuta. Međutim, nisu savršeno simetrične.
Američki znanstvenik Wilson Bentley utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik [1], koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala. [2] Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik. [3] Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak. [4]
Najveća izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka 38 cm. [5]
Galerija
Izbor iz fotografija, koje je uslikao Wilson Bentley (1865. – 1931.):
Izvori
- ↑ Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.
- ↑ Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358
- ↑ http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm
- ↑ Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.
- ↑ http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1