Arheje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: lv:Arheji
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: pnb:ارکیا
Redak 92: Redak 92:
[[pam:Archaea]]
[[pam:Archaea]]
[[pl:Archeony]]
[[pl:Archeony]]
[[pnb:ارکیا]]
[[pt:Archaea]]
[[pt:Archaea]]
[[qu:Ñawpa añaki]]
[[qu:Ñawpa añaki]]

Inačica od 16. rujna 2010. u 03:22

Archaea
Sulfolobus, mjerilo = 1 μm
Raspon fosila
Archaea - Recent
Sistematika
Domena:Archaea
Woese, Kandler & Wheelis, 1990.
Odjeljci

Archaee (starogrčki ἀρχαῖος, archaĩos "prastar", "prvobitan") ranije nazivane i Archaebakterijama ili prabakterijama tvore, pored bakterija i eukariota jednu od tri domene u koje se dijele sva živa bića kod kojih postoji stanica.

Filogenetsko stablo života s Archaeama

Archaee, bakterije i eukarioti

To su jednostanični organizmi s uglavnom zatvorenom molekulom DNA (nazvanom i kromosom).

Veći dio osobina stanične strukture i metabolizma Archaea liči na druge prokariote. No, njihova genetska transkripcija i translacija - dva osnovna procesa molekularne biologije - pokazuju tipične osobine bakterija, ali su vrlo slični onima, koji se sreću kod eukariota.

Druge osobine ih opet svrstavaju u zasebnu skupinu. Za razliku od večine bakterija, imaju jednostruku staničnu membranu. Pored toga, dok su stanične membrane bakterija i eukariota građene pretežno od lipida koji su glicerolni esteri, membrane archaea su građene od lipida koji su glicerolni eteri. Te razlike su možda rezultat prilagodbe dijela archaea ekstremnim uvjetima u određenim staništima. Archaee imaju bičeve, ali oni se svojim sastavom i razvojem bitno razlikuju od na oko sličnih bičeva koje imaju bakterije.

Staništa

Većina archaea su ekstremofili, što znači da su prilagođeni životu u ekstremnim biotopima. Mnoge archaee mogu živjeti pri vrlo visokim temperaturama (više od 80°C, hipertermofil), vrlo niskoj i vrlo visokoj pH vrijednosti (acidofil odnosno alkalofil) ili vrlo visokoj koncentraciji soli (halofil).

Zbog te ekstremofilnosti ekološko značenje archaea je do nedugo smatrano relativno malim. No, zadnjih godina se korištenjem novih molekularnih metoda spoznalo, da su archaee veliki dio živih bića u relativno hladnoj morskoj vodi, u tlu i u slatkoj vodi. U određenim dijelovima oceana neke archaee čine i do 90% svih živih bića. Ukupno se procjenjuje da u oceanima postoji oko 1,3 x 1028 archaea i 3,1 x 1028 bakterija.

Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o taksonu Arheje


Predložak:Link FA

Predložak:Link FA

Predložak:Link FA