Šimun Musa: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 25: Redak 25:
}}
}}


'''Šimun Musa''' ([[Veliki Ograđenik]] [[Čitluk]], [[4. travnja]] [[1951.]]) <ref name=Marjanović > [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] </ref> je [[Hrvatska književnost|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književni kritičar i teoretičar.
'''Šimun Musa''' ([[Veliki Ograđenik]] [[Čitluk]], [[4. travnja]] [[1951.]]) <ref name=Marjanović > [[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]] </ref> je [[Hrvatska književnost|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književna kritika|književni kritičar]] i teoretičar.


== Životopis ==
== Životopis ==
Redak 37: Redak 37:
Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem hrvatskog jezika i književnosti.
Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem hrvatskog jezika i književnosti.
Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Objavio je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogo je pridonio znanstveno-istraživačkim radom s područja teorije i povijesti hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH.
Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Objavio je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogo je pridonio znanstveno-istraživačkim radom s područja teorije i povijesti hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH.
Dobitnik je književne nagrade Antun Branko Šimić.
Dobitnik je književne [[Nagrada "Antun Branko Šimić"|nagrade Antun Branko Šimić]].

Govori njemački jezik, a pasivno poznaje ruski i engleski jezik


== Djela ==
== Djela ==
Redak 64: Redak 66:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=553 Sveučilište u Zadru]
* [http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=553 Sveučilište u Zadru]
* www.ffmo.ba
* [http://www.ffmo.ba Filozofski fakultet u Mostaru]
{{GLAVNIRASPORED:Musa, Šimun}}
{{GLAVNIRASPORED:Musa, Šimun}}


[[Kategorija:Hrvatski pisci iz BiH]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz BiH]]
[[Kategorija:Književni kritičari]]

Inačica od 20. rujna 2010. u 23:06

Šimun Musa
Puno ime Šimun Musa
Rođenje 4. travnja 1951.
Veliki Ograđenik, Čitluk
Zanimanje profesor
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste književna kritika
Portal o životopisima

Šimun Musa (Veliki Ograđenik Čitluk, 4. travnja 1951.) [1] je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar i teoretičar.

Životopis

Šimun Musa rođen je 4. travnja 1951. godine u D. V. Ograđeniku, općina Čitluk, BiH. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Ljubuškom. Na Filozofskom fakultetu, studijsku grupu Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i filozofiju, diplomirao je u Zadru, 1975. godine. Magistrirao je 1984. na Zagrebačkom sveučilištu, a doktorirao 1994. g., obranivši doktorsku tezu pod naslovom Život i književno djelo Ilije Jakovljevića na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1993. g. radi na Pedagoškom fakultetu u Mostaru (danas Filozofski fakultet), na kojemu je od 21. siječnja 2003. godine redoviti profesor Novije hrvatske književnosti, Metodike nastave hrvatske književnosti i Dječje književnosti. Na Sveučilištu u Zadru radi od 2003. godine. Danas je redoviti profesor Metodike nastave književnosti i nekih kolegija Novije hrvatske književnosti. Radio je kao srednjoškolski profesor, bio je prosvjetni savjetnik te ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru (1993.-1995.). Obnašao je dužnosti u tijelima vlasti iz područja prosvjete, znanosti i kulture, bio je član Vlade F BiH -Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa dva puta (1995.-1996. i 1998.-2000.) i zastupnik u Parlamentu F BiH ( od 2002. do 2006.g.). Od 2000. do 2006. g. dekan je Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru. Ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru. Glavni je urednik časopisa „Hum“, časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; glavni urednik Školske naklade Mostar, nakladničkoga poduzeća za izradu udžbenika; urednik je i u nakladničkoj kući ZIRAL, a bio je utemeljitelj i urednik časopisa „Škola“ u Mostaru.Član je uredništva više časopisa („Mostariensia“, Mostar; „Osvit“, DHK Mostar; „Riječ“, HFD Rijeka), član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu te član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika HB u Mostaru. Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem hrvatskog jezika i književnosti. Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Objavio je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogo je pridonio znanstveno-istraživačkim radom s područja teorije i povijesti hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH. Dobitnik je književne nagrade Antun Branko Šimić.

Govori njemački jezik, a pasivno poznaje ruski i engleski jezik

Djela

1. Hrvatski kulturni preporod u Hercegovini i Franjo Milićević, Mostar, 1992.

2. Sunce je otputovalo iz moje sobe (Riječju i slikom djece u ratu), Mostar, 1994.

3. Antologija hrvatske ratne lirike(u suautorstvu s Gojkom Sušcem), Mostar, 1995.

4. Zri znak, dvadeset broćanskih pjesnika (u suautorstvu s Krešimirom Šegom), Čitluk, 1996.

5. Život i književno djelo Ilije Jakovljevića, monografija, Mostar, 1998./1999.

6. Hrvatska književnost u BiH u drugoj polovici 19.st. i početkom 20.st., (knjiga 8), Edicija 100 knjiga hrvatske književnosti u BiH, MH, Sarajevo, 2005.

7. Hrvatska književnost u BiH u prvoj polovici 20. st. (knjiga 10), Edicija 100 knjiga hrvatske književnosti u BiH, MH, Sarajevo, 2007.

8. Hrvatska književnost u BiH u 20. st. (knjiga 12), Edicija 100 knjiga hrvatske književnosti u BiH, MH, Sarajevo, 2007.

9. Studije i ogledi, Mostar, 2009.

Izvori

  1. Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo

Vanjske poveznice