Programski jezik

Programski jezik je jezik za pisanje programa koje računalo zna i može izvršiti.

Osnovna podjela je na niže (strojne jezike) i više (orijentirane ljudima).

Viši jezici pak mogu biti:

• sekvencijalni
• proceduralni (Pascal, C)
• funkcijski (LISP, Erlang, ML)
• objektno orijentirani (Java, C++)

Karlo Peršić je budala.

Povijest programskih jezika

Sve je počelo sa strojnim jezicima (asemblerima), koji su se brzo izvršavali, ali sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj način.

• 1954. pojavio se Fortran, razvio ga je John Backus u IBM-u.
• Iza Fortrana prvi se pojavio Algol, u kasnim 1950-im.
• bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli Cobol 1960. i Basic 1964. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik.
• dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: Pascal Niklausa Wirtha i C Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.
• 1974. za potrebe vojske SADa razvijena je Ada.
• OOP kuca na vrata: 1980. tu je Smalltalk-80, a 1985. pojavila se prva implementacija C++ koji je zamislio Bjarne Stroustrup.
• 1987. Larry Wall je stvorio Perl.
• 1990. Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, Python.
• 1994. pojavio se PHP Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput JSPa i ASP-a za Javu i VisualBasic, respektivno).
• 1996. pojavila se Java tvrtke Sun Microsystems.
• krajem 1999. godine pojavio se D, koji je zanimljiva mješavina programskih jezika C, C++ i Jave.

Pogledajte također

Vremenska skala razvoja programskih jezika

Poveznice

• Dodatak:Popis programskih jezika