Ilok: razlika između inačica

Ilok
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Gradonačelnik	Miroslav Janić (HDZ)
Površina	129 km2
Površina središta	57,7 km2
Koordinate	45°13′N 19°23′E / 45.22°N 19.38°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	5 045
– gustoća	39 st./km2
Urbano	3 842
– gustoća	87 st./km2
Poštanski broj	32236
	Ilok Ilok na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 28. rujna 2010. u 17:46

Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopisni položaj

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusnog kolodvora, vatrogasne i policijske postaje u mjestu. S brijega Iločkog dvorca pruža se prekrasan pogled na Dunav.Ilok se rasprostire po Obroncima Fruške gore.

Najviša visinska točka u Vukovarsko-srijemskoj županiji je Čukala kod Iloka s 294 m nadmorske visine.

Povijest

Područje grada Iloka zarana je naseljeno i bogato kulturnim nasljeđem, o čemu svjedoče nalazi od prapovjesti, preko rimskog razdoblja, gdje je postojala konjanička utvrda -Cuccium, do zlatnog razdoblja srednjeg i novog vijeka.

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda 12 st., a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana. Od 1332.-1337. spominju se župe u Iloku, a 1349. izgrađena velika crkva Majke Božje.

U tom razdoblju postaje značajno središte, čak je imao sjedište i Dubrovački konzul (1399). Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj Ladislav V. Postum). U Iloku umire i sv. Ivan Kapistran - 23. studenog 1456. (1460. načinjem popis "Čudesa I. Kapistrana" koji se čuva u Parizu)

Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410.-1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460.-1525.)

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku. Svoj današnji izgled crkva je dobila pri temeljitoj neogotičkoj restauraciji izvedenoj nakon 1907. prema projektima Hermana Bolléa.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.

Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI. od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u obrani Beča 1683. godine.

Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana Županije srijemske, kotorsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.

Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.

Administracija i politika

U sastav grada Iloka pripadaju i naselja Bapska, Šarengrad i Mohovo. Naselje Bapska nalazi se jugozapadno od Iloka. Trenutno broji oko 1300 stanovnika, od čega preko 90% čine Hrvati.

Ekonomija

Demografija

Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).

Kultura i šport

Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi s bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae".

U gradu djeluju:

Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
KUD Ljudevit Štur
NK Fruškogorac Ilok
RK Ilok
KK Ilok

Obrazovanje

Osnovna škola

OŠ "Julije Benešić"

Srednja škola

SŠ "Ilok" (poljoprivredni tehničar opći,agroturistički smjer, gimnazija..)

Znamenitosti

Iločke zidine (iz 13. st.-Stari grad)
Crkva sv. Ivana Kapistrana
Franjevački samostan
Turske turbe
Turski hamam
Dvorac obitelji Odescalchi
Stari park (iz 18. st.) sa rijetkim drvecem
Iločki podrum (iz 15. st.)
Poljoprivredna škola (1898. sa podrumom i ekonomiom)
Kotorska zgrada suda

Literatura

Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije

Izvori

Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Ilok

Nedovršeni članak Ilok koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Predložak:Gradska naselja Iloka

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1]

[2]

@@ Redak 31: / Redak 31: @@
 Najpoznatiji gospodar grada je [[Nikola Iločki]] ([[1410]].-[[1477]].), koji je bio kralj [[Bosna|Bosne]] od [[1471]]. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro ([[1460]].-[[1525]].)
-[[Franjevci]] se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je [[1349]]. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti [[sveti Ivan Kapistran|sv. Ivana Kapistrana]] ([[1386]].-[[1456]].), koji je umro u Iloku. [[Datoteka:Ilok_franciscan_church.jpg|mini|180px|lijevo|Franjevačka crkva krajem 19. st.]]
+[[Franjevci]] se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je [[1349]]. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti [[sveti Ivan Kapistran|sv. Ivana Kapistrana]] ([[1386]].-[[1456]].), koji je umro u Iloku. Svoj današnji izgled crkva je dobila pri temeljitoj neogotičkoj restauraciji izvedenoj nakon 1907. prema projektima Hermana Bolléa.
+[[Datoteka:Ilok_franciscan_church.jpg|mini|180px|lijevo|Franjevačka crkva krajem 19. st.]]
 Osmanlije su gospodari Iloka od [[1526]].-[[1688]]. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture ''[[Turbe (mauzolej)|turbe]]'' - grob uglednog Turčina i ''[[hamam]]'' - obredno kupalište.
@@ Redak 84: / Redak 85: @@
 == Literatura ==
 * Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: ''Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije''
+==Izvori==
+* [http://hrcak.srce.hr/file/70182 Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.]
 == Vanjske poveznice ==