Ilok: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 31: | Redak 31: | ||
Najpoznatiji gospodar grada je [[Nikola Iločki]] ([[1410]].-[[1477]].), koji je bio kralj [[Bosna|Bosne]] od [[1471]]. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro ([[1460]].-[[1525]].) |
Najpoznatiji gospodar grada je [[Nikola Iločki]] ([[1410]].-[[1477]].), koji je bio kralj [[Bosna|Bosne]] od [[1471]]. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro ([[1460]].-[[1525]].) |
||
[[Franjevci]] se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je [[1349]]. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti [[sveti Ivan Kapistran|sv. Ivana Kapistrana]] ([[1386]].-[[1456]].), koji je umro u Iloku. [[Datoteka:Ilok_franciscan_church.jpg|mini|180px|lijevo|Franjevačka crkva krajem 19. st.]] |
[[Franjevci]] se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je [[1349]]. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti [[sveti Ivan Kapistran|sv. Ivana Kapistrana]] ([[1386]].-[[1456]].), koji je umro u Iloku. Svoj današnji izgled crkva je dobila pri temeljitoj neogotičkoj restauraciji izvedenoj nakon 1907. prema projektima Hermana Bolléa. |
||
[[Datoteka:Ilok_franciscan_church.jpg|mini|180px|lijevo|Franjevačka crkva krajem 19. st.]] |
|||
Osmanlije su gospodari Iloka od [[1526]].-[[1688]]. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture ''[[Turbe (mauzolej)|turbe]]'' - grob uglednog Turčina i ''[[hamam]]'' - obredno kupalište. |
Osmanlije su gospodari Iloka od [[1526]].-[[1688]]. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture ''[[Turbe (mauzolej)|turbe]]'' - grob uglednog Turčina i ''[[hamam]]'' - obredno kupalište. |
||
Redak 84: | Redak 85: | ||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
* Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: ''Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije'' |
* Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: ''Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije'' |
||
==Izvori== |
|||
* [http://hrcak.srce.hr/file/70182 Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.] |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Inačica od 28. rujna 2010. u 17:46
Ilok | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Gradonačelnik | Miroslav Janić (HDZ) |
Površina[1] | 129 km2 |
Površina središta | 57,7 km2 |
Koordinate | 45°13′N 19°23′E / 45.22°N 19.38°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 5 045 |
– gustoća | 39 st./km2 |
Urbano | 3 842 |
– gustoća | 87 st./km2 |
Poštanski broj | 32236 |
Ilok na zemljovidu Hrvatske |
Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusnog kolodvora, vatrogasne i policijske postaje u mjestu. S brijega Iločkog dvorca pruža se prekrasan pogled na Dunav.Ilok se rasprostire po Obroncima Fruške gore.
Najviša visinska točka u Vukovarsko-srijemskoj županiji je Čukala kod Iloka s 294 m nadmorske visine.
Povijest
Područje grada Iloka zarana je naseljeno i bogato kulturnim nasljeđem, o čemu svjedoče nalazi od prapovjesti, preko rimskog razdoblja, gdje je postojala konjanička utvrda -Cuccium, do zlatnog razdoblja srednjeg i novog vijeka.
U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda 12 st., a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana. Od 1332.-1337. spominju se župe u Iloku, a 1349. izgrađena velika crkva Majke Božje.
U tom razdoblju postaje značajno središte, čak je imao sjedište i Dubrovački konzul (1399). Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj Ladislav V. Postum). U Iloku umire i sv. Ivan Kapistran - 23. studenog 1456. (1460. načinjem popis "Čudesa I. Kapistrana" koji se čuva u Parizu)
Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410.-1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460.-1525.)
Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku. Svoj današnji izgled crkva je dobila pri temeljitoj neogotičkoj restauraciji izvedenoj nakon 1907. prema projektima Hermana Bolléa.
Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.
Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI. od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u obrani Beča 1683. godine.
Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana Županije srijemske, kotorsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.
Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.
Administracija i politika
U sastav grada Iloka pripadaju i naselja Bapska, Šarengrad i Mohovo. Naselje Bapska nalazi se jugozapadno od Iloka. Trenutno broji oko 1300 stanovnika, od čega preko 90% čine Hrvati.
Ekonomija
Demografija
Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).
Kultura i šport
Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi s bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae".
U gradu djeluju:
- Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
- KUD Ljudevit Štur
- NK Fruškogorac Ilok
- RK Ilok
- KK Ilok
Obrazovanje
Osnovna škola
OŠ "Julije Benešić"
Srednja škola
SŠ "Ilok" (poljoprivredni tehničar opći,agroturistički smjer, gimnazija..)
Znamenitosti
- Iločke zidine (iz 13. st.-Stari grad)
- Crkva sv. Ivana Kapistrana
- Franjevački samostan
- Turske turbe
- Turski hamam
- Dvorac obitelji Odescalchi
- Stari park (iz 18. st.) sa rijetkim drvecem
- Iločki podrum (iz 15. st.)
- Poljoprivredna škola (1898. sa podrumom i ekonomiom)
- Kotorska zgrada suda
Literatura
- Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije
Izvori
Vanjske poveznice
- Službeni portal grada Iloka
- Turistička zajednica grada Iloka
- Grad Ilok
- Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
- Slavonija-info.com, regionalni internet portal