Bitka kod Maratona: razlika između inačica
m robot Dodaje: eu:Maratongo gudua |
m robot Mijenja: eu:Maratoiko gudua |
||
Redak 60: | Redak 60: | ||
[[en:Battle of Marathon]] |
[[en:Battle of Marathon]] |
||
[[es:Batalla de Maratón]] |
[[es:Batalla de Maratón]] |
||
[[eu: |
[[eu:Maratoiko gudua]] |
||
[[fa:نبرد ماراتون]] |
[[fa:نبرد ماراتون]] |
||
[[fi:Marathonin taistelu]] |
[[fi:Marathonin taistelu]] |
Inačica od 9. listopada 2010. u 23:44
Bitka kod Maratona | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio grčko-perzijskih ratova | |||||||||
Shema rekonstrukcije bitke kod Maratona | |||||||||
| |||||||||
Sukobljeni | |||||||||
Atena Plateja |
Ahemenidsko Perzijsko Carstvo (satrapska Datisova vojska) | ||||||||
Vođe | |||||||||
Miltijad Mlađi Kalimah † |
Datis | ||||||||
Vojne snage | |||||||||
10.000 Atenjana 1.000 Platejaca |
25.000 perzijskih pješaka [1][2][3][4] | ||||||||
Posljedice | |||||||||
Poginuli: 192 Atenjanina (Herodot)[5] 11 Platejaca (Herodot)[5] |
Poginuli: 6.400 (Herodot)[5] |
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova. Održana je kod ravnice Maraton u modernoj Grčkoj.
Nakon što je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu Ateni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene[6]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu[7]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište[8]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka[5], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske[9]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju[10].
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj Atene u grčkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva (hoplita)[11]. Bitka kod Maratona postala je inspiracija za trkačku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na priči o grčkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se trčalo od Maratona do moderne Atene[12].
Poveznice
Izvori
- ↑ Davis, str. 9.–13.
- ↑ Holland, str. 390.
- ↑ Lloyd, str. 164.
- ↑ Green, str. 90.
- ↑ a b c d Herodot, VI. 117.
- ↑ Herodot, VI. 102.
- ↑ Holland, str. 191.-193.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Herodot, VI. 115.
- ↑ Herodot, VI. 116.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Holland, str. 198.