Cijepljenje: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
{{Commonscat|Vaccinations}} |
|||
{{mrva-med}} |
|||
[[Kategorija:Imunologija]] |
[[Kategorija:Imunologija]] |
||
Inačica od 24. listopada 2010. u 19:21
Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih zaraznih bolesti. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su bjesnoća, difterija, tetanus, žuta groznica, poliomijelitis, ospice, mumps, rubeola i hepatitis B. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti.
Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi se u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih uzročnika ili njihovih toksina u tijelo.
Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih protutijela i tako izazvati imunost protiv određene zarazne bolesti.
Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična protutijela (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.