Iž: razlika između inačica
m robot Dodaje: fr:Iž |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 17: | Redak 17: | ||
Otok je bio naseljen već u [[pretpovijest]]i. [[Konstantin Porfirogenet]] naziva ga u 10. stoljeću ''Ez''; u srednjem vijeku i kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana. ''Župna crkva sv. Petra'' u Velom Ižu spominje se od 14. st., ali nije sačuvana u prvobitnom obliku. Sačuvan je dvorac zadarske obitelji [[Dvorac Canagietti|Canagietti]]; dvorac porodice [[Dvorac Fanfogna (Iž)|Fanfogna]], sagrađen prvobitno u [[romanika|romaničkom]] stilu, ali kasnije pregrađivan, pretvoren je u 19. st. u školu. Iznad luke, navrh sela Mali Iž je [[predromanika|predromanička]] crkvica (iz 11. st.) kružnog oblika s polukružnom [[apsida|apsidom]]; njoj je u 17. st. prigrađen pravokutni brod. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac. |
Otok je bio naseljen već u [[pretpovijest]]i. [[Konstantin Porfirogenet]] naziva ga u 10. stoljeću ''Ez''; u srednjem vijeku i kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana. ''Župna crkva sv. Petra'' u Velom Ižu spominje se od 14. st., ali nije sačuvana u prvobitnom obliku. Sačuvan je dvorac zadarske obitelji [[Dvorac Canagietti|Canagietti]]; dvorac porodice [[Dvorac Fanfogna (Iž)|Fanfogna]], sagrađen prvobitno u [[romanika|romaničkom]] stilu, ali kasnije pregrađivan, pretvoren je u 19. st. u školu. Iznad luke, navrh sela Mali Iž je [[predromanika|predromanička]] crkvica (iz 11. st.) kružnog oblika s polukružnom [[apsida|apsidom]]; njoj je u 17. st. prigrađen pravokutni brod. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac. |
||
Središte otoka, |
Središte otoka, [[Veli Iž]], leži u pitomoj uvali na sjevero-zapadnoj strani otoka. Maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo glavne su gospodarske djelatnosti. Suvremeno opremljena [[marina]], hotel "Korinjak", [[tenis]]ka igrališta, nekoliko domaćih gostionica i restorana. |
||
[[Veli Iž]] ima sačuvanu staru jezgru, a u središtu mjesta je obnovljena ''crkva Sv. Petra i Pavla''. Etnografska zbirka Velog Iža čuva brojne primjerke autentčine iške [[keramika|keramike]] i alata tradicionalnog lončarskog zanata. |
[[Veli Iž]] ima sačuvanu staru jezgru, a u središtu mjesta je obnovljena ''crkva Sv. Petra i Pavla''. Etnografska zbirka Velog Iža čuva brojne primjerke autentčine iške [[keramika|keramike]] i alata tradicionalnog lončarskog zanata. |
||
Redak 23: | Redak 23: | ||
Poznata je tradicionalna "[[Iška fešta]]" ([[29. srpnja]]). Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme te pripremaju domaća jela. Vrhunac svečanosti je biranje "''iškog kralja''" s mandatom od godinu dana. |
Poznata je tradicionalna "[[Iška fešta]]" ([[29. srpnja]]). Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme te pripremaju domaća jela. Vrhunac svečanosti je biranje "''iškog kralja''" s mandatom od godinu dana. |
||
[[Mali Iž]] se smjestio na jugoistočnoj obali otoka Iža, a sastoji se od tri živopisna mjestašca (''Mućel, Makovac i Porovac''), na tri brda, u podnožju kojih su dvije uvale - ''Knež'' i ''Komoševa''. |
|||
== Obližnji otoci == |
== Obližnji otoci == |
Inačica od 25. listopada 2010. u 17:13
Iž | |
---|---|
Otok | |
Položaj | |
Koordinate | 44°02′09″N 15°07′10″E / 44.03583°N 15.11944°E |
Smještaj | Jadransko more |
Država | Hrvatska |
Otočje | Sjevernodalmatinski otoci |
Fizikalne osobine | |
Površina | 16,51[1] km2 |
Duljina obale | 35,222[1] km |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Veli Iž |
Broj stanovnika | 557 |
Iž je otok u zadarskom arhipelagu, između Dugog otoka i Ugljana, od kojih je odvojen Srednjim kanalom na istoku i Iškim na zapadu; 17,59 km2; 657 stan. Okružuje ga deset otočića, a najveći među njima je Knežak. Otočić Rutnjak pred lukom uređen je kao park. Najviši vrh Iža je Korinjak (168 m). Klima je blaga mediteranska; srednja godišnja temperatura zraka 15 °C. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo. Naselja su Mali Iž i Veli Iž.
Otok je bio naseljen već u pretpovijesti. Konstantin Porfirogenet naziva ga u 10. stoljeću Ez; u srednjem vijeku i kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana. Župna crkva sv. Petra u Velom Ižu spominje se od 14. st., ali nije sačuvana u prvobitnom obliku. Sačuvan je dvorac zadarske obitelji Canagietti; dvorac porodice Fanfogna, sagrađen prvobitno u romaničkom stilu, ali kasnije pregrađivan, pretvoren je u 19. st. u školu. Iznad luke, navrh sela Mali Iž je predromanička crkvica (iz 11. st.) kružnog oblika s polukružnom apsidom; njoj je u 17. st. prigrađen pravokutni brod. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac.
Središte otoka, Veli Iž, leži u pitomoj uvali na sjevero-zapadnoj strani otoka. Maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo glavne su gospodarske djelatnosti. Suvremeno opremljena marina, hotel "Korinjak", teniska igrališta, nekoliko domaćih gostionica i restorana.
Veli Iž ima sačuvanu staru jezgru, a u središtu mjesta je obnovljena crkva Sv. Petra i Pavla. Etnografska zbirka Velog Iža čuva brojne primjerke autentčine iške keramike i alata tradicionalnog lončarskog zanata.
Poznata je tradicionalna "Iška fešta" (29. srpnja). Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme te pripremaju domaća jela. Vrhunac svečanosti je biranje "iškog kralja" s mandatom od godinu dana.
Mali Iž se smjestio na jugoistočnoj obali otoka Iža, a sastoji se od tri živopisna mjestašca (Mućel, Makovac i Porovac), na tri brda, u podnožju kojih su dvije uvale - Knež i Komoševa.
Obližnji otoci
Obližnji otoci: |