Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica na Bonino da Milano
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:
Nalazi se u istočnom dijelu starog dijela grada uz [[Dubrovačke zidine|gradske zidine]]. [[Dominikanci]] su osnovali [[samostan]] u Dubrovniku [[1225]]. godine. Gradnja je završena tek u 14. stoljeću u kompleksu s velikom crkvom. [[Crkva]] je jedna od najvećih [[gotika|gotičkih]] građevina na istočnoj obali [[Jadran]]a. Nacrte je izradio [[Michelozzo|Michelozzo di Bartolomeo]], a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr. Južni portal izradio je kipar [[Bonino da Milano]] [[1419]]. godine. Ističe se gotičko-[[renesansa|renesansni]] [[klaustar]], lukovi klaustara zatvaraju trifore s [[rozeta (arhitektura)|rozeta]]ma. U dvorištu je raskošni kameni bunar. Zvonik je započeo graditi majstor Checo iz [[Italija|talijanskog]] grada Monopolija [[1390]]. godine, ali je dovršen tek u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].
Nalazi se u istočnom dijelu starog dijela grada uz [[Dubrovačke zidine|gradske zidine]]. [[Dominikanci]] su osnovali [[samostan]] u Dubrovniku [[1225]]. godine. Gradnja je završena tek u 14. stoljeću u kompleksu s velikom crkvom. [[Crkva]] je jedna od najvećih [[gotika|gotičkih]] građevina na istočnoj obali [[Jadran]]a. Nacrte je izradio [[Michelozzo|Michelozzo di Bartolomeo]], a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr. Južni portal izradio je kipar [[Bonino da Milano]] [[1419]]. godine. Ističe se gotičko-[[renesansa|renesansni]] [[klaustar]], lukovi klaustara zatvaraju trifore s [[rozeta (arhitektura)|rozeta]]ma. U dvorištu je raskošni kameni bunar. Zvonik je započeo graditi majstor Checo iz [[Italija|talijanskog]] grada Monopolija [[1390]]. godine, ali je dovršen tek u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].
Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 [[inkunabula]], slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Venecija|venecijanskog]] slikara Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.
Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 [[inkunabula]], slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Venecija|venecijanskog]] slikara Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.

== Poznate osobe ==
Poznati dominikanci koji su živjeli i djelovali u ovom samostanu.
* prof. dr o. [[Stjepan Krasić]]


== Literatura ==
== Literatura ==

Inačica od 9. studenoga 2010. u 06:24

Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku

Dominikanski samostan i crkva su vjerski objekti u gradu Dubrovniku.

Nalazi se u istočnom dijelu starog dijela grada uz gradske zidine. Dominikanci su osnovali samostan u Dubrovniku 1225. godine. Gradnja je završena tek u 14. stoljeću u kompleksu s velikom crkvom. Crkva je jedna od najvećih gotičkih građevina na istočnoj obali Jadrana. Nacrte je izradio Michelozzo di Bartolomeo, a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr. Južni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Ističe se gotičko-renesansni klaustar, lukovi klaustara zatvaraju trifore s rozetama. U dvorištu je raskošni kameni bunar. Zvonik je započeo graditi majstor Checo iz talijanskog grada Monopolija 1390. godine, ali je dovršen tek u 18. stoljeću. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i 217 inkunabula, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikano raspelo venecijanskog slikara Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu "sv. Magdalena", rad slavnog talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

Poznate osobe

Poznati dominikanci koji su živjeli i djelovali u ovom samostanu.

Literatura

  • Stjepan Krasić, Dominikanski samostan u Dubrovniku, Dubrovnik: domiikanski samostan sv. Dominika, 2002, 135 str. (vodič)
  • Frano Kovačević, Dominikanski samostan: povijesno-kulturni i umjetnički spomenik grada Dubrovnika, Dubrovnik, 1956. (vodič)
  • Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
  • Serafin Marija Crijević (Seraphinus Maria Cerva), Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur, 4 sveska, izd. Stjepan Krasić, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975-1980.

Galerija