Friedrich Engels: razlika između inačica
m robot Dodaje: pnb:فریڈرش اینگلز |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Engelsova pomoć Marxu očitovala se i na drugi način, Kako je Marx početkom 1850.-ih još uvijek slabo vladao engelskim jezikom Engels za njega piše članke za časopis New York Tribune, a kasnije (1857. - 1858.) pomaže mu i u suradnju u jednoj američkoj enciklopediji. Engels je boravak u Manchesteru iskoristio i za studij prirodnih i društevenih znanosti. Potkraj 1870. godine Engels se defnitivno preselio u [[London]] i odmah se uključio u rad Internacionale (čiji je jedan od osnivača) te postao član njenog Generalnog vijeća. U okviru Internacionale bio je oštar kritičar anarhiste Bakunjina i tražio je da se on isključi iz te organizacije. Nakon Marxove smrti 1883. godine Engels intezivno radi na izdanju drugog i trećeg sveska Kapitala. Drugi svezak završava 1884., a treći 1894. godine. Preminuo je 5. kolovoza [[1895]]. godine u Londonu. Zanimljivo je spomenuti da je Engels tečno čitao i pisao na dvadeset jezika. |
Engelsova pomoć Marxu očitovala se i na drugi način, Kako je Marx početkom 1850.-ih još uvijek slabo vladao engelskim jezikom Engels za njega piše članke za časopis New York Tribune, a kasnije (1857. - 1858.) pomaže mu i u suradnju u jednoj američkoj enciklopediji. Engels je boravak u Manchesteru iskoristio i za studij prirodnih i društevenih znanosti. Potkraj 1870. godine Engels se defnitivno preselio u [[London]] i odmah se uključio u rad Internacionale (čiji je jedan od osnivača) te postao član njenog Generalnog vijeća. U okviru Internacionale bio je oštar kritičar anarhiste Bakunjina i tražio je da se on isključi iz te organizacije. Nakon Marxove smrti 1883. godine Engels intezivno radi na izdanju drugog i trećeg sveska Kapitala. Drugi svezak završava 1884., a treći 1894. godine. Preminuo je 5. kolovoza [[1895]]. godine u Londonu. Zanimljivo je spomenuti da je Engels tečno čitao i pisao na dvadeset jezika. |
||
=== Engelsov šovinizam === |
|||
Postoje i brojne [[šovinizam|šovinisticke]] izjave Engelsa koje upućuju na njegovu istaknutu [[mržnja|mržnju]] prema [[Hrvati]]ma koja seže jos iz 1849. nakon vojne pobjede [[Ban Jelačić|Bana Jelačićeva]]. Izjavio je primjerice |
|||
{{citat|"''označava narode Jugo-istočne Europe kao [[kontrarevolucija|kontra-revolucionarnim]], među njima (posebno) ističe [[Hrvati|Hrvate]] kao „kontra-revolucionaran“ i navodno nazadan narod koji će završiti na smetlištu povijesti''"}} <ref>djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa - Marx, Engels Werke, MEW 6, nakladnik Institut für Marxismus-Leninismus beim ZK SED /Institut marksizma-lenjinizma pri Centralnom komitetu Socijalističke partije jedinstva Njemačke, SED/, Friedrich Engels, „Der demokratische Panslawismus“ (15.2.1848.), str. 275.</ref> <ref>http://books.google.de/books?id=GMNgSiU_7cwC&pg=PA134&lpg=PA134&dq=karl+marx+Kroaten&source=bl&ots=gGFBo_yIlr&sig=aOY5w8QSui_3sd22QFqwouuZOoM&hl=de&ei=9gLVTNTQDcbzsgavt-XjCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CB0Q6AEwAg#v=onepage&q=karl%20marx%20Kroaten&f=false, Kroatien: Das Land hinter der Adria-Kulisse, Norbert Mappes-Niediek</ref> |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Marx/Engels}} |
{{Marx/Engels}} |
||
Inačica od 17. studenoga 2010. u 00:14
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. - London, 5. kolovoza 1895.) njemački sociolog, filozof i revolucionar.
Rođen je 28. studenog 1820. u mjestu Barmen (zapadno od Kölna). Porijeklom je bio iz izrazito religiozne (pa je kao tako i odgojen) i bogate trgovačke porodice. Gimnaziju je završio u rodnom mjestu, nakon čega odlazi u Bremen 1838. godine gdje se posvećuje trgovini. Humanističke i slobodarske ideje u Njemačkoj krče put, te ostavljaju dubok trag na njemu. Tada tiska prve pjesme, feljtone i kritičke prikaze o raznim njemačkim piscima u hamburškom časopisu Telegraph koje objavljuje pod pseudonimom Friedrich Oswald.
Na njega naročito djeluje Straussovo djelo Život Isusov (Das Leben Jesu, kritisch bearbeitet), koje ga osvaja. U jesen 1841. odlazi u Berlin na odsluženje vojnog roka gdje se upoznaje s mladohegelijancima i postaje njihov oduševljeni pristaša. Potkraj 1842. upozaje se sa socijalizmom i komunizmom. Ka komunizmu će se usmjeriti u Engleskoj gdje radi (zahvaljujući očevim vezama) kao namještenik tvrtke Erment and Engels. Prvi puta svoja nova uvjerenja iznosi u članku Umrisse zu einer Kritik der Nationalökonomie, koje tiska u Marx-Rugeovim Njemačko-francuskim analima. U razdoblju od 1845. do 1849. godine Engels se najviše zadržava u Bruxellu (kamo je Marx morao emigrirati iz Pariza) i Parizu te s Marxom osniva komunističke dopsiničke komitete i agitira među radnicima šireći socijalističke ideje.
Nakon izbijanja revolucije u Njemačkoj (1848.) Engels se vraća u domovinu, gdje zajedno s Karl Marxom stoji na krajnje lijevom krilu revolucionarnih snaga i sudjeluje u osnivanju lista Nove rajnske novine (Neue Rheinsche Zeitung). Gušenjem revolucije, kao i prestankom izlaženja spomenutih novina 19. svibnja 1849. Engels se pridružuje ustanku u Falačkoj i kao ađutant Wilichova dobrovoljačkog odreda, nakon sloma ustanka i revolucije, emigrira u Švicarsku, a odatle u London. Poslije propasti revolucije dolazi do sukoba u njemačkom komunističkom pokretu u kojem Engels i Marx slikovito rečeno izvlače deblji kraj. Marx odlučuje završiti ekonomske studije. Istovremeno Engels ponovo počinje raditi kao namještenik u tvrtki svoga oca u Manchesteru te materijalno pomaže Marxa kako bi ovaj mogao završiti svoju knjigu Kapital.
Engelsova pomoć Marxu očitovala se i na drugi način, Kako je Marx početkom 1850.-ih još uvijek slabo vladao engelskim jezikom Engels za njega piše članke za časopis New York Tribune, a kasnije (1857. - 1858.) pomaže mu i u suradnju u jednoj američkoj enciklopediji. Engels je boravak u Manchesteru iskoristio i za studij prirodnih i društevenih znanosti. Potkraj 1870. godine Engels se defnitivno preselio u London i odmah se uključio u rad Internacionale (čiji je jedan od osnivača) te postao član njenog Generalnog vijeća. U okviru Internacionale bio je oštar kritičar anarhiste Bakunjina i tražio je da se on isključi iz te organizacije. Nakon Marxove smrti 1883. godine Engels intezivno radi na izdanju drugog i trećeg sveska Kapitala. Drugi svezak završava 1884., a treći 1894. godine. Preminuo je 5. kolovoza 1895. godine u Londonu. Zanimljivo je spomenuti da je Engels tečno čitao i pisao na dvadeset jezika.
Engelsov šovinizam
Postoje i brojne šovinisticke izjave Engelsa koje upućuju na njegovu istaknutu mržnju prema Hrvatima koja seže jos iz 1849. nakon vojne pobjede Bana Jelačićeva. Izjavio je primjerice
»"označava narode Jugo-istočne Europe kao kontra-revolucionarnim, među njima (posebno) ističe Hrvate kao „kontra-revolucionaran“ i navodno nazadan narod koji će završiti na smetlištu povijesti"«Izvori
- ↑ djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa - Marx, Engels Werke, MEW 6, nakladnik Institut für Marxismus-Leninismus beim ZK SED /Institut marksizma-lenjinizma pri Centralnom komitetu Socijalističke partije jedinstva Njemačke, SED/, Friedrich Engels, „Der demokratische Panslawismus“ (15.2.1848.), str. 275.
- ↑ http://books.google.de/books?id=GMNgSiU_7cwC&pg=PA134&lpg=PA134&dq=karl+marx+Kroaten&source=bl&ots=gGFBo_yIlr&sig=aOY5w8QSui_3sd22QFqwouuZOoM&hl=de&ei=9gLVTNTQDcbzsgavt-XjCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CB0Q6AEwAg#v=onepage&q=karl%20marx%20Kroaten&f=false, Kroatien: Das Land hinter der Adria-Kulisse, Norbert Mappes-Niediek
| |||||||||||||
| ||||||||||||||||||||