Augusto Pinochet

Augusto Pinochet
30. Predsjednik Čilea
trajanje službe 27. lipnja 1974. – 11. ožujka 1990.
Prethodnik	Salvador Allende
Nasljednik	Patricio Aylwin
Predsjednik Junta vlade Čilea
trajanje službe 11. rujna 1973. – 11. ožujka 1981.
Prethodnik	nitko
Nasljednik	José Toribio Merino
Rođenje	25. studenog 1915., Valparaiso, Čile
Smrt	10. prosinca 2006., Santiago, Čile
Politička stranka	nijedna

General Augusto José Ramón Pinochet Ugarte (Valparaiso, 25. studenog 1915. - Santiago, 10. prosinca 2006.), bivši diktator u Čileu.

Bio je vođa četveročlane vojne hunte koja je s vlasti svrgnula socijalističkoga predsjednika Allendea 1973. Hunta je trajala sve do 1990. godine.

Njegova se čud najlakše da vidjeti u sljedećoj izjavi kojoj je on bio autor: " U ovoj se zemlji neće pomaknuti niti jedan list, ako ga ja nisam pomaknuo."

Rodio se 1915 g., u Valparaisu. Sa napunjenih 18 godina ušao je u vojnu školu. 1972 biva imenovan zapovjednikom čileanskih oružanih snaga od socijaliste Salvadora Allendea. Nekoliko tjedana nakon zakletve na odanost ustavnom poretku, Pinochet predvodi državni udar kojeg opravdava "oslobađanjem zemlje od marksističkog jarma". Da bi pokazao svu odlučnost u ostvarenju svog nauma bombardira Palacio de la Moneda 11. rujna 1973. Tim je činom započelo najtamnije razdoblje čileanske povijesti. Pinochet je vodio jednu brutalnu i represivnu diktaturu protiv svega što je imalo "vuklo" na lijevo, a koja je trajala 17 godina i koja je brojala sa više od 3000 ubijenih osoba, blizu 28000 nestalih i više od 30000 osoba koje su napustile zemlju.

Ubojstva i zvjerska mučenja disidenata režima izvršeni od strašne DINA-e (Dirreccion de Inteligencia), posijali su paralizirajući strah među stanovništvom. Televizijske slike sa nogometnih stadiona na čijim su tribinama zatočeni čekali svoj surov kraj ostale su prisutne u kolektivnom sjećanju čileanskog naroda do današnjih dana. Od organiziranih pogubljenja ostati će poznat i po "Karavani smrti" gdje je živote izgubilo 74 politička zatvorenika.

Podupiran od američke vlade i obučen od njihove tajne službe, kako se potvrdilo poslije skidanja oznake državne tajne sa CIA-nih dokumenata u vrijeme Clintonove vladavine, sa Pinochetom započinje američka Operacija Kondor kojoj je cilj zapriječiti uspon ljevice u Latinskoj Americi. Tako da poslije Čilea isti predložak primjenjuju na Argentinu, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Boliviju i Nikaragvu čiji su narodi trpjeli slične sudbine.

Njegov Čile i Argentina Jorgea Videle bile su na rubu otvorenog rata zbog pograničnih otoka. Ipak, sukob se smirio razumnim dogovorima. Miru je najviše pridonio izaslanik pape Ivana Pavla II.

Nakon izbora 1990 gubi vlast, a predsjednička fotelja pripada Patriciu Aylwinu. Održava se na dužnosti zapovjednika oružanih snaga i osigurava si dužnost doživotnog senatora što mu jamči imunitet. Španjolski sudac Baltasar Garzòn ukida mu tu povlasticu, zatraživši njegovo uhičenje zbog smrti i mučenja španjolskih državljana koja su se desila za vrijeme njegove vladavine, a 1998 postiže njegovo uhićenje u Londonu zbog "Karavane smrti" koja je završila sa smrču 74 političkih zatvorenika. U zatvoru se ne zadržava dugo. Pušten je na slobodu zbog zdravstvenih problema. Slobodu je uživao do posljednjeg dana svog života.

Nikada nije zatražio oprost od žrtava i njihovih obitelji, objašnjavajući to na sljedeći način:

»Od koga da tražimo oprost? Od onih koji nas pokušavaju ubiti«

Imao je petero djece. Umro je 10. prosinca 2006., na Dan zaštite ljudskih prava.

Vanjske poveznice

• BBC World (na španj. jeziku)
• Amnesty International (na eng. jeziku)
• Fundacija Augusto Pinochet Ugarte (na španj. jeziku)