Katarina Aleksandrijska: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene što ju je unio Stebunik (Razgovor sa suradnikom:Stebunik)
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
Redak 58: Redak 58:
[[ru:Екатерина Александрийская]]
[[ru:Екатерина Александрийская]]
[[simple:Catherine of Alexandria]]
[[simple:Catherine of Alexandria]]
[[sl:Katarina Aleksandrijska]]
[[sv:Katarina av Alexandria]]
[[sv:Katarina av Alexandria]]
[[th:แคทเธอรินแห่งอเล็กซานเดรีย]]
[[th:แคทเธอรินแห่งอเล็กซานเดรีย]]

Inačica od 25. studenoga 2010. u 00:30

Michelangelo Merisi da Caravaggio: Sveta Katarina Aleksandrijska (1595.-1596.); zbirka Thyssen-Bornemisza, Madrid.

Sveta Katarina Aleksandrijska (oko 287.(?)- Aleksandrija 304.), nazivana još i Katarina Sinajska smatra se sveticom i mučenicom u istočnoj i u zapadnoj Crkvi.

Životopis

Osim godine rođenja (koja ipak nije sasvim sigurna) i podatka da je 304. podnijela mučeništvo u Aleksandriji, malo se znade o Katarininu životu, a stvarne podatke teško je razlučiti o legende.

Prema predaji, Katarina je bila lijepa mlada Egipćanka koja je, u trenutku kad je upravitelj Maksimin Daja preuzimao vlas u Aleksandriji, bila pozvana na svečanost koja je uključivala i pogansko žrtvovanje životinja. Katarina je odbila u tome sudjelovati zbog svoje kršćanske vjere.

Legendarni izvještaj o mučeništvu

Maksimin Daia, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio.

Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada te joj je odrubljena glava.

Kult

Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga sahranili. U blizini toga mjesta podignut je kasnije slavni manastir sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu.

Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju Katoličke Crkve, koja je spomen svete Katarine 1962. isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila 2002. godine.

Spomendan joj se slavi 25. studenog u Katoličkoj Crkvi, a u pravoslavlju slavi se 24. studenog, što je 7. prosinca u gregorijanskom kalendaru ukoliko se koristi julijanski kalendar.

Vidi još