Katarina Aleksandrijska: razlika između inačica
m robot Dodaje: sl:Katarina Aleksandrijska |
info kutija |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{uređivanje}} |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
{{Svetac |
|||
| ime = Katarina Aleksandrijska |
|||
| slika = Michelangelo_Caravaggio_060.jpg |
|||
| ⚫ | |||
| naslov = djevica i mučenica |
|||
| nadnevak rođenja = [[oko]] [[282.]] |
|||
| mjesto rođenja = [[Aleksandrija]] [[Egipat]] |
|||
| nadnevak smrti = [[oko]] [[307.]] |
|||
| mjesto smrti = [[Aleksandrija]] [[Egipat]] |
|||
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = [[prije]] [[Trident|tridentinskog]] [[doba]] |
|||
| nadnevak proglašenja blaženim = [[prije]] [[Trident|tridentinskog]] [[doba]] |
|||
| nadnevak proglašenja svetim = [[prije]] [[Trident|tridentinskog]] [[doba]] |
|||
| slavi se u = u: [[katolička Crkva|katoličkoj Crkvi]], [[pravoslavna Crkva|pravoslavnoj Crkvi]], [[anglikanska Crkva|anglikanskoj Crkvi]], [[luteranska zajednica|luteranskoj zajednici]] |
|||
| nadnevak spomendana = [[25. studeni]] |
|||
| simboli na slikama toga svetca = kruna, palma, točak, prsten |
|||
| zaštitnik = đaci, studenti, pravnici, teolozi, naučnici, djevojke idr. |
|||
| zaštitnik zemljopisno = [[Kanton Wallis|Wallis]] i glavni grad [[Sion]], kanton i gradovi [[Steinau an der Straße]], [[Freiburg im Üechtland|Freiburg (Švajcarska)]], [[Freistadt]] (Austrija), [[Kuldīga]] (Letonija) i [[Działdowo]] (Poljska) |
|||
| zaštitnik zanimanja = nauka, teologija, filozofija, brusači, automehanici |
|||
| glavna svetišta = grob u [[samostan]]u na gori [[Sinaj]] |
|||
}} |
|||
| ⚫ | |||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
| Redak 17: | Redak 40: | ||
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na [[Sinaj]] i ondje ga sahranili. U blizini toga mjesta podignut je kasnije slavni [[manastir]] sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu. |
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na [[Sinaj]] i ondje ga sahranili. U blizini toga mjesta podignut je kasnije slavni [[manastir]] sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu. |
||
Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja je spomen svete Katarine [[ |
Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja je spomen svete Katarine [[1969]]. isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila [[2002]]. godine. |
||
Spomendan joj se slavi [[25. studenog]] u Katoličkoj Crkvi, a u [[pravoslavlje|pravoslavlju]] slavi se [[24. studenog]], što je [[7. prosinca]] u gregorijanskom kalendaru ukoliko se koristi julijanski kalendar. |
Spomendan joj se slavi [[25. studenog]] u Katoličkoj Crkvi, a u [[pravoslavlje|pravoslavlju]] slavi se [[24. studenog]], što je [[7. prosinca]] u gregorijanskom kalendaru ukoliko se koristi julijanski kalendar. |
||
Inačica od 29. studenoga 2010. u 21:33
| Katarina Aleksandrijska | |
|---|---|
 Michelangelo Merisi da Caravaggio: Sveta Katarina Aleksandrijska (1595.-1596.); zbirka Thyssen-Bornemisza, Madrid
| |
| Rođen | oko 282. Aleksandrija Egipat |
| Preminuo | oko 307. Aleksandrija Egipat |
| Proglašen slugom Božjim | prije tridentinskog doba |
| Beatificiran | prije tridentinskog doba |
| Kanoniziran | prije tridentinskog doba |
| Slavi se u | u: katoličkoj Crkvi, pravoslavnoj Crkvi, anglikanskoj Crkvi, luteranskoj zajednici |
| Spomendan | 25. studeni |
| Simboli | kruna, palma, točak, prsten |
| Zaštitnik | đaci, studenti, pravnici, teolozi, naučnici, djevojke idr. |
| Zaštitnik gradova, krajeva i država | Wallis i glavni grad Sion, kanton i gradovi Steinau an der Straße, Freiburg (Švajcarska), Freistadt (Austrija), Kuldīga (Letonija) i Działdowo (Poljska) |
| Zaštitnik zanimanja | nauka, teologija, filozofija, brusači, automehanici |
| Svetišta | grob u samostanu na gori Sinaj |
 Portal o kršćanstvu
| |
Sveta Katarina Aleksandrijska (oko 282.- Aleksandrija oko 307.), nazivana još i Katarina Sinajska smatra se sveticom i mučenicom u istočnoj i u zapadnoj Crkvi. Štovanje joj iskazuju također anglikanci i luterani.
Životopis
Osim godine rođenja (koja ipak nije sasvim sigurna) i podatka da je 304. podnijela mučeništvo u Aleksandriji, malo se znade o Katarininu životu, a stvarne podatke teško je razlučiti o legende.
Prema predaji, Katarina je bila lijepa mlada Egipćanka koja je, u trenutku kad je upravitelj Maksimin Daja preuzimao vlas u Aleksandriji, bila pozvana na svečanost koja je uključivala i pogansko žrtvovanje životinja. Katarina je odbila u tome sudjelovati zbog svoje kršćanske vjere.
Legendarni izvještaj o mučeništvu
Maksimin Daia, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio.
Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada te joj je odrubljena glava.
Kult
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga sahranili. U blizini toga mjesta podignut je kasnije slavni manastir sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu.
Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju Katoličke Crkve, koja je spomen svete Katarine 1969. isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila 2002. godine.
Spomendan joj se slavi 25. studenog u Katoličkoj Crkvi, a u pravoslavlju slavi se 24. studenog, što je 7. prosinca u gregorijanskom kalendaru ukoliko se koristi julijanski kalendar.
