Parafin: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Parafin''' (franc. Paraffine < lat. parum affinis: slabo poveziv), smjesa alkana, tj. parafinskih [[ugljikovodik]]a s 18 do 55 ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>n</sub>H<sub>2n+2</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH2. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]]. Postupnim hlađenjem ostataka nakon atmosferske destilacije nafte. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40°C izlučuje se parafinski [[vosak]], koji se odvaja filtracijom.<br /> |
'''Parafin''' ([[francuski jezik|franc.]] Paraffine < lat. parum affinis: ''slabo poveziv''), smjesa alkana, tj. parafinskih [[ugljikovodik]]a s 18 do 55 ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>n</sub>H<sub>2n+2</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH2. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]]. Postupnim hlađenjem ostataka nakon atmosferske destilacije nafte. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40°C izlučuje se parafinski [[vosak]], koji se odvaja filtracijom.<br /> |
||
Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak „umjetnih“ svijeća i parafinsko ulje.<br /> |
Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak „umjetnih“ svijeća i parafinsko ulje.<br /> |
||
Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja.<br /> |
Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja.<br /> |
||
Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se |
Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.<br /> |
||
Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: ''čvrsti parafin'', ''cerezin'' i ''vazelin''. |
Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: ''čvrsti parafin'', ''cerezin'' i ''vazelin''. |
||
==Čvrsti parafin== |
==Čvrsti parafin== |
||
'''Čvrsti parafin''' makokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa n-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. |
'''Čvrsti parafin''' makokristalna je, [[vosak|vosku]] slična bijela [[tvar]], smjesa n-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. Rabi se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]] i kože, u proizvodnji svijeća, olovaka i [[žigica]] te za konzerviranje. |
||
==Cerezin== |
==Cerezin== |
||
Redak 41: | Redak 41: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
[[ar:برافين]] |
|||
[[be:Парафін]] |
|||
[[bg:Парафин]] |
|||
[[ca:Parafina]] |
|||
[[cs:Parafín]] |
|||
[[cy:Paraffîn]] |
|||
[[da:Paraffin]] |
|||
[[de:Paraffin]] |
|||
[[en:Paraffin]] |
|||
[[es:Parafina]] |
|||
[[et:Parafiin]] |
|||
[[eu:Parafina]] |
|||
[[fa:پارافین]] |
|||
[[fi:Parafiini]] |
|||
[[fr:Paraffine]] |
|||
[[gd:Parabhan]] |
|||
[[gl:Parafina]] |
|||
[[he:פרפין]] |
|||
[[hi:पैराफिन]] |
|||
[[hu:Paraffin]] |
|||
[[id:Parafin]] |
|||
[[io:Parafino]] |
|||
[[it:Paraffina]] |
|||
[[ja:パラフィン]] |
|||
[[ko:파라핀]] |
|||
[[la:Paraffinum]] |
|||
[[lt:Parafinas]] |
|||
[[nl:Paraffine]] |
|||
[[pl:Parafina]] |
|||
[[pt:Parafina]] |
|||
[[ro:Parafină]] |
|||
[[ru:Парафин]] |
|||
[[simple:Paraffin]] |
|||
[[sv:Paraffin]] |
|||
[[th:พาราฟิน]] |
|||
[[tr:Parafin]] |
|||
[[uk:Парафін]] |
|||
[[ur:نالفین]] |
|||
[[vi:Parafin]] |
Inačica od 3. prosinca 2010. u 17:05
Parafin (franc. Paraffine < lat. parum affinis: slabo poveziv), smjesa alkana, tj. parafinskih ugljikovodika s 18 do 55 ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule CnH2n+2, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH2. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije nafte. Postupnim hlađenjem ostataka nakon atmosferske destilacije nafte. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40°C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja filtracijom.
Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak „umjetnih“ svijeća i parafinsko ulje.
Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja.
Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu svijeća, jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.
Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, cerezin i vazelin.
Čvrsti parafin
Čvrsti parafin makokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa n-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. Rabi se za izradbu vodootpornoga, voštanoga papira, za impregnaciju tkanina i kože, u proizvodnji svijeća, olovaka i žigica te za konzerviranje.
Cerezin
Cerezin je smjesa uglavnom viših izoalkana s 36 do 55°C ugljikovih atoma i s talištem 65 do 88°C. Mikrokristalne je strukture, a rabi se za izradbu voštanih svijeća, laštila i politurnih premaza, te u elektrotehnici i kemijskoj industriji.
Vazelin
Vazelin je smjesa tekućih i čvrstih parafinskih ugljikovodika, sličan je mastima, ali veće čistoće, pa se primjenjuje u medicini i kozmetici.
Alkilna skupina | Naziv |
---|---|
CH3- | metil |
CH3CH2- | etil |
CH3CH2CH3- | propin |
CH3CHCH3- | izopropil /i-propil/ sec-propil |
CH3CH2CH2CH2- | butil |
CH3CHCH2CH3- | sec-butil (1-metil propil) |
(CH3)2CHCH2- | izobutil |
(CH3)3C- | tert-butil |
Izvor
Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 277. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0