Oleg, veliki knez Kijeva: razlika između inačica
m robot Dodaje: ro:Oleg din Novgorod |
m [r2.5.2] robot Dodaje: ca:Oleg de Kíev |
||
Redak 31: | Redak 31: | ||
[[af:Oleg van Kiëf]] |
[[af:Oleg van Kiëf]] |
||
[[bg:Олег]] |
[[bg:Олег]] |
||
[[ca:Oleg de Kíev]] |
|||
[[cs:Oleg]] |
[[cs:Oleg]] |
||
[[de:Oleg (Russland)]] |
[[de:Oleg (Russland)]] |
Inačica od 7. prosinca 2010. u 18:24
Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni (878. - 912./922.); (ukr. Олег Віщий - Oleg Viščij, rus. Олег Вещий - Oleg Veščej); je srednjovjekovni kijevski knez varjaškog porijekla, vojskovođa u službi plemićke dinastije Rjurikoviča. Oleg je u povijesti bilježen germanskom varijacijom istog imena odnosno «Helgi». Godine 882., u savezništvu s ukrajinskim plemenom Poljanima, započeo je objedinjavanje istočnoslavenskih plemena središnje Ukrajine sa slavenskim plemenima u okolici Novgoroda, i predstavljao je prvog kneza istočnoslavenske države Kijevske Rusi.
Oleg je kao slobodan ratni plaćenik u doticaju sa Poljanima stvorio političko savezništvo s kojim je kao vrhovni knez namjeravao objediniti sva istočnoslavenska plemena na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Nakon uspostave Kijevske Rusi, vladao je do 912. kada ga je naslijedio Rjurikov sin Igor (912.-945.), poznat i kao «Ingvar». Igor je nastavio Olegovu politiku objedinjavanja slavenskih teritorija u savezništvu s Poljanima.
Literatura
- Vasiliev, A.; ‘The Second Russian Attack on Constantinople,’ Dumbarton Oaks Papers, 6 (1951.)
- The Russian Primary Chronicle: Laurentian Text, trans and ed S. H. Cross and O. P. Sherbowitz-Wetzor (Cambridge, Mass, 1953.)
- Sakharov, A.; Diplomatiia drevnei Rusi: IX–pervaia polovina X v. (Moscow, 1980.)
- Pritsak, O.; The Origin of Rus’. Old Scandinavian Sources Other than the Sagas (Cambridge, Mass 1981.)
- Gregoire, H.; 'Le "Glozel' khazare." Revue des Études Byzantines 12, (1937.)
- Golb, Norman and Omeljan Pritsak; Khazarian Hebrew Documents of the Tenth Century. (Ithaca: Cornell Univ. Press, 1982.)
- Kloss, B.M.; "Letopis' Novgorodskaja pervaja". Slovar' Kniznikov i Knizhnosti Drevnej Rusi, vol. 1. (Leningrad, 1987.)