Hrana: razlika između inačica
m robot Dodaje: iu:ᓂᕿ/niqi, vi:Thực phẩm |
m r2.6.3) (robot Dodaje: bs, ik, lbe, nv, pnb, sh, sr Mijenja: fa, war |
||
Redak 54: | Redak 54: | ||
[[bm:Dumuni]] |
[[bm:Dumuni]] |
||
[[bn:খাদ্য]] |
[[bn:খাদ্য]] |
||
[[bs:Hrana]] |
|||
[[ca:Aliment]] |
[[ca:Aliment]] |
||
[[cs:Potravina]] |
[[cs:Potravina]] |
||
Redak 66: | Redak 67: | ||
[[et:Toit]] |
[[et:Toit]] |
||
[[eu:Janari]] |
[[eu:Janari]] |
||
[[fa: |
[[fa:خوراک]] |
||
[[fi:Ravinto]] |
[[fi:Ravinto]] |
||
[[fiu-vro:Süük]] |
[[fiu-vro:Süük]] |
||
Redak 79: | Redak 80: | ||
[[ia:Alimento]] |
[[ia:Alimento]] |
||
[[id:Makanan]] |
[[id:Makanan]] |
||
[[ik:Niqi]] |
|||
[[is:Matur]] |
[[is:Matur]] |
||
[[it:Alimento]] |
[[it:Alimento]] |
||
Redak 89: | Redak 91: | ||
[[la:Alimentum]] |
[[la:Alimentum]] |
||
[[lb:Liewensmëttel]] |
[[lb:Liewensmëttel]] |
||
[[lbe:Дукра]] |
|||
[[li:Voeding]] |
[[li:Voeding]] |
||
[[ln:Biléi]] |
[[ln:Biléi]] |
||
Redak 104: | Redak 107: | ||
[[no:Mat]] |
[[no:Mat]] |
||
[[nrm:Mangi]] |
[[nrm:Mangi]] |
||
[[nv:Chʼiyáán]] |
|||
[[oc:Noiridura]] |
[[oc:Noiridura]] |
||
[[os:Хæринаг]] |
[[os:Хæринаг]] |
||
[[pl:Pokarm]] |
[[pl:Pokarm]] |
||
[[pnb:کھانا]] |
|||
[[ps:خواړه]] |
[[ps:خواړه]] |
||
[[pt:Alimento]] |
[[pt:Alimento]] |
||
Redak 114: | Redak 119: | ||
[[sah:Ас]] |
[[sah:Ас]] |
||
[[scn:Alimentu]] |
[[scn:Alimentu]] |
||
[[sh:Hrana]] |
|||
[[simple:Food]] |
[[simple:Food]] |
||
[[sk:Jedlo]] |
[[sk:Jedlo]] |
||
[[sl:Hrana]] |
[[sl:Hrana]] |
||
[[sq:Ushqimi]] |
[[sq:Ushqimi]] |
||
[[sr:Храна]] |
|||
[[su:Pangan]] |
[[su:Pangan]] |
||
[[sv:Mat]] |
[[sv:Mat]] |
||
Redak 129: | Redak 136: | ||
[[ur:غذا]] |
[[ur:غذا]] |
||
[[vi:Thực phẩm]] |
[[vi:Thực phẩm]] |
||
[[war: |
[[war:Karaonon]] |
||
[[yi:עסנווארג]] |
[[yi:עסנווארג]] |
||
[[zea:Voedienge]] |
[[zea:Voedienge]] |
Inačica od 11. prosinca 2010. u 17:15
Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:
Ona čovjeku omogućava svakodnevne aktivnosti.
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.