Śūnyatā

Praznina शून्यता, Śūnyatā (sanskritska imenica izvedena iz pridjeva. sūnya - 'prazan'), stong pa nyid (tibetanski), što znači "praznost" odnosno "neispunjenost", predstavlja obilježje empirijskih fenomena koje proizlazi iz činjenice (što ju je uvidio i naučavao Buda) da prolaznost svih oblika znači da ništa ne posjeduje neki bitan, trajan identitet (anatta). U Budinu duhovnom učenju, razumijevanje praznine fenomena vodi k mudrosti i nutarnjemu miru. Važnost te spoznaje posebno ističe mahajanski budizam.

Budistički pojam praznine vrlo je istančan i ne razumiju ga ispravno čak ni mnogi budisti. Da bi se moglo razumjeti što je praznina, prvo treba znati čega to u njoj nema. Pod prazninom se podrazumijeva praznina (od) inherentnog postojanja.

Prema filozofiji Madjamake, odnosno Srednjeg puta, koja zauzima središnje mjesto u mahajanskom budizmu, obična živa bića iz temelja pogrešno doživljavaju sve objekte percepcije (fenomene). Uzrok tom pogrešnom percipiranju psihološka je sklonost prianjanju za sve objekte percepcije na način kao da oni zaista postoje kao nezavisni entiteti. Drugim riječima, obična bića vjeruju da fenomeni postoje 'tamo vani' upravo onako kako izgledaju u njihovoj percepciji tih fenomena. Odnosno, recimo to tako, ona misle da ti objekti imaju svabhavu to jest 'inherentno postojanje'—'vlastito bivanje' odnosno 'vlastitu moć'— percipiraju ih i zamišljaju kao da postoje 'sami po sebi' upravo onakvi kakvima ih oni vide.

Sunyata—što se prevodi kao 'praznina'—shvaćanje je po kojemu su svi fenomeni prazni (od) te svabhave, prazni su (od) 'inherentnog postojanja' ('nemaju' 'inherentno postojanje').

Treba naglasiti da je sasvim pogrešno misliti da je praznina isto što i ništavilo, a to je greška koju ljudi najčešće čine. Praznina ne negira sav taj ples mnoštva pojava koje se ukazuju bezbrojnim živim bićima, ona samo govori da su te pojave nestvarne.

Vidi još

• Nagarđuna
• Ćandrakirti
• Šantideva

Literatura

• Kelsang Gyatso. Ocean nektra: Mudrost i suosjećanje u mahajanskom budizmu. Budistički centar Kailash, Tharpa Hrvatska, Split, 2005. (Cjelovit prijevod Ćandrakirtijeve rasprave Madhyamakavatara, s tumačenjem, skripta.)