Samostrel: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m r2.5.2) (robot Dodaje: fa:کمان زنبورکی
Redak 29: Redak 29:
[[eo:Arbalesto]]
[[eo:Arbalesto]]
[[es:Ballesta]]
[[es:Ballesta]]
[[fa:کمان زنبورکی]]
[[fi:Varsijousi]]
[[fi:Varsijousi]]
[[fr:Arbalète (arme)]]
[[fr:Arbalète (arme)]]

Inačica od 23. prosinca 2010. u 13:04

Srednjovjekovni ratnik priprema samostrel za upotrebu

Samostrel je hladno oružje sa tetivom, namijenjeno borbi, sportu i lovu. Sastoji se od drvenog ili metalnog dijela sa rukohvatom i mehanizmom, te luka koji se nalazi na njemu iz kojeg se ispaljuju strijele. Funkcionira tako što mehanizam samostrela zateže luk koji otpuštanjem okidača na mehanizmu daje strelici energiju prilikom ispaljenja. Za punjenje samostrel koristi strelice sa raznim vrhovima. Dok su prije bile samo metalne oštre strelice, sada imaju stožasti oblik sa eksplozivnim ili zapaljivim punjenjem. Glavna karakteristika za samostrele je da su to bešumna oružja sa velikom probojnošću zbog vrlo široke lepeze zateznog luka (tetive).

Povijest i danas

Prvi samostreli pojavili su se među plemenima nomada i lovaca-skupljača jugoistočne Azije gdje su služili za lov i rat. Nakon njih samostrele su koristili Kinezi te stari Grci prilikom vođenja ratova. Igrali su značajnu ulogu u ratovima u Europi i Aziji tijekom Srednjeg vijeka.

U prvom početnom razdoblju luk samostrela je bio izrađen od drvenih obloga, a danas su ga zamijenili moderniji materijali kao što su metalne legure koje imaju veliku žilavost i elastičnost. Prvi samostreli pojavili su se među plemenima nomada i lovaca-skupljača jugoistočne Azije gdje su služili za lov i rat. Nakon njih samostrele su koristili Kinezi te stari Grci prilikom vođenja ratova. Igrali su značajnu ulogu u ratovima u Europi i Aziji tijekom Srednjeg vijeka.

Poznat po upotrebi samostrela je legendarni švicarski narodni junak Wilhelm Tell koji je na glavi svoga sina pogodio jabuku.

U današnje doba samostreli se koriste primarno u sportske svrhe za metno gađanje te za sportski lov. Iz upotrebe ih je pak istisnula pojava vatrenog oružja. Moderni samostreli imaju takvu probojnost da su izjednačeni sa probojnošću Magnuma 356. Na daljinama od 50 metara samostrel udara silinom od 1000kg na 1cm2. To je ujedno i njegov najučinkovitiji domet. Na samostrel se može postaviti i optički pištoljski ciljnik, mada su na njemu ugrađeni mehanički ciljnici.
U Hrvatskoj vojsci postoji mnogo vrsta samostrela od raznih proizvođača.
Najveću pažnju treba obratiti na to da se ne usmjerava u nikog kao i sve vrste oružja.