Razlika između inačica stranice »Maltežani«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 22 bajta ,  prije 9 godina
bez sažetka
'''Maltežani''' /od m-l-t, malet =sklonište/, ime koje je dano najvećem otoku, <ref>[http://www.geocities.com/rpulli/history.html malta, Gozo and Comino: Prehistory]</ref> semitski narod na [[Malta|Malti]], oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim ([[Italija]], [[UK]]), Afričkim ([[Tunis]]) i drugim prekomorskim zemljama ([[Australija]], [[Kanada]], [[SAD]]).
 
== Jezik ==
''Prapovijesno razdoblje''
 
Prapovijesno razdoblje Malte završiti će u 7. ili 8. stoljeću prije Krista, kada su strateški položaj i prirodna luka postali poznati vanjskom svijetu. Prapovijesno razdoblje obilježili su nadzemni i podzemni megalitski spomenici. Prvi stanovnici dolaze vjerojatno prije 4000 godina sa [[Sicilija|Sicilije]]. Oni su [[ratari]], [[lovci]] i [[ribarstvo|ribari]]. Najraniji znakovi stanovanja vide se na nekoliko otoka, u [[špilja]]ma, s keramikom koja pokazuje znakove vještine i razvoja. Rani znakovi religiozne kulture ukazuju na [[kult mrtvih]]. Stanovnici otoka počinju konstruirati hramove i nastaju najljepši primjeri [[megalitska arthitektura|megalitske arhitekture]] na svijetu. najranijiNajraniji među njima nalaze se u [[grad]]ovima [[Żebbuġ]] i [[Mġarr]], ali je kompleks Ġgantija na otoku [[Gozo]] najimpresivniji od svih, a tu su još [[Ħaġar Qim]], [[Mnajdra]], [[Ta' Ħaġrat]], [[Skorba]] i [[Tarxien]].
 
''Feničani i Kartažani''
 
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju svoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. prije Krista osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, [[Kartaga|Kartagu]]. Kartažani se miješaju sa brončano-dobnim farmerima Malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnije će još sudjelovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova, oko 200 godina prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture <ref>[http://members.tip.net.au/~albfar/malhis4.htm From the Phoenicians to the Romans]</ref>
 
''Kršćanstvo''
 
Kršćanstvo na otoke dolazi sa svetim Pavlom, koji je navodno 58. nasukao na obalama Malte. Tu je našao sklonište (odatle i ime Malta, malet = sklonište) i proveo tri mesecamjeseca u gradiću [[Rabat (Malta)|Rabat]]u <ref>[http://www.astrozenit.com/putopisi/malta_-_biser_mediterana Malta - biser Mediterana]</ref>
 
''Dolazak Arapa i Normana''
 
== Život i običaji ==
Na kulturu, život i običaje Maltežana kao i samo njihovo formiranje utjecali su svi narodi koji su kroz minula stoljeća kraće ili dulje vrijeme boravili na ovim otocima. NasNa običaje, jezik, i arhitekturu utjecali su svi narodi od starih Kartažana, pa preko Rimljana, Maura i Normana, Aragonaca, [[Ivanovci|vitezova svetog Ivana]], Sicilije i [[Francuska|Francuske]] pa do Engleza. Svi su oni ostavili traga na tlu Malte, zato je ona spoj njihovih utjecaja. Ovo se očitava u njihovom jeziku koji je [[semitski]] i pun posuđenica iz drugih jezika, njihovoj religiji koja je rimokatolička, njihovom kulinarstvu, arhitekturi, glazbi ([[il-kitarra Spanjola]]), odjeći ([[għonnella]]; koja je možda sicilijanskog porijekla) i drugom.
 
== Izvori ==

Navigacijski izbornik