Mikluševci: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
uklonjen suvišak |
||
Redak 36: | Redak 36: | ||
Rusini šire i razvijaju naselje Grade Grko-katoličku crkvu školu te postaju večinski narod u selu te prije 1 svjetskog rata selo broji 956 članova od čega je 92 posto Rusina. |
Rusini šire i razvijaju naselje Grade Grko-katoličku crkvu školu te postaju večinski narod u selu te prije 1 svjetskog rata selo broji 956 članova od čega je 92 posto Rusina. |
||
Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom. |
Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom. |
||
Nastaviti će se |
|||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
Inačica od 26. prosinca 2010. u 23:35
Mikluševci | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska županija |
Općina/grad | Tompojevci |
Najbliži veći grad | Vukovar |
Površina[1] | 11,5 km2 |
Koordinate | 45°15′07″N 19°05′10″E / 45.252°N 19.086°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 265 |
– gustoća | 23 st./km2 |
Poštanski broj | 32238 Čakovci |
Pozivni broj | +385 (0)32 |
Autooznaka | VU |
Mikluševci na zemljovidu Hrvatske |
Mikluševci (rusinski:Миклошевциsu, ukrajinski: Мiклошевци), selo u sastavu općine Tompojevci. Većinsko rusinsko selo, kod Vukovara.
Selo se nalazi u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji
Povjest
Prvi puta selo mikluševci se spominje 1758 godine kao Mikluševci.Naselje je imalo 30 kuća i naseljeno je sa starim vlasima iz područja plane u Srbiji. Vjeruje se da je selo ili naselje postojalo puno prije pod nazivom Đakra za vrijeme turske vladavine na području srijema.no materijalni dokazi odlaze dalje u povjest te govore o gusto naseljenom području manjih naselja:Dražinovci, kaiševac. Materijalni dokazi su :Topola (bijela topola) stara oko 370 godina a nalazi se na sjevero zapadnom rubu naselja na križanju triju puteva koji dalje vode starim putem (prije izgradnje cesta) prema Vukovaru te prema Naselju Grabovo, isto imenom jezeru i sadašnjem naselju Čakovci. Drvo je promjera 3.07 metara te se pretpostavlja da je zasađeno u tursko doba prije samog imena naselja Mikluševci. Danas je ono simbol naselja te ga je potrebno detaljno ispitati od strane struke s obzirom da je najveće drvo u regiji možda i šire te ga je potrebno zaštititi zakonom.
Prije turskog osvajanja ne postoje materijalni dokazi sa ovog područja osim jedne karte koja se nalazi u gradskom muzeju u Vukovaru i govori o naselju Dunbastra na jugo istočnom djelu mikluševaca te današnjoj šumi Jelaš. U Mikluševce se odlukom Marije Terezije da naseli plodna područja nakon oslobađanja od turaka naseljava narod Rusini Koji se spominje u matičnim knjigama 1846 godine sa područja Miškolca u današnjoj Mađarskoj Te nose pomađarena prezimena (Čordaš,Kovać,Kolbas,Vereš, oros itd) te sa područja jugozapadnih karpata (Mudri, Ljikar, Hirjovati, Papuga,itd). Naseljavanje traje oko 30 godina te dio Rusina koji dolazi ostaje u Vojvodini a dio dolazi u Mikluševce Što govori da nekih prezimena nema u Krsturu u Vojvodini i nije ih bilo a bilo je u mikluševcima i obrnuto.Rusina se naseljuje oko 150 Obitelji ili 600 članova s obzirom da su tada obitelji bile brojnije. Rusini šire i razvijaju naselje Grade Grko-katoličku crkvu školu te postaju večinski narod u selu te prije 1 svjetskog rata selo broji 956 članova od čega je 92 posto Rusina. Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2001. imaju 486 stanovnika.
1991. godine, selo je brojalo 673 stanovnika, od čega je bilo 493 Rusina (73,25%), 76 Srba (11,29%), 49 Hrvata (7,28%), 20 Jugoslavena (2,97%), 7 Ukrajinaca (1,04%), 7 Mađara (1,04%) i 20 ostalih i neizjašnjenih.
Kulturne manifestacije
- Mikluševačko ljeto, kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca
- Kulturno umjetničko društvo Mikluševci (razni plesovi i ženska pjevačka skupina)
- Mlađa skupina dječjih plesova i pjevanja, te starija skupina plesova i pjevanja
Obrazovanje
U selu postoji četverogodišnja osnovna škola.
Sport
- Sportsko društvo Rusin Mikluševci
- Športsko ribolovna udruga Linjak Mikluševci
Vanjske poveznice
- Savez Rusina i Ukrajinaca RH Миклошевци у Отечественей войни 1991. (PDF), 17,3 MB (Mikluševci u Domovinskom ratu)