Wikipedija:Stranice za razgovor: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Almabot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: cy:Cymorth:Tudalen sgwrs
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
Lužani kod Dervente 01. 05. 2009. godine
'''Stranica za razgovor''' osobina je Wikipedije koja nam omogućuje rasprave, i razgovore, koji se tiču dotičnih članaka ili nekog drugog imenskog prostora.
Kako se vidi u [[Wikipedija:Imenski prostori|popisu]], svaki imenski prostor ima i svoju stranicu za razgovor.


Da bi vidjeli neku stranicu za razgovor, kliknite na [[Wikipedija:Kartice|karticu]] '''razgovor''' dok gledate članak ili stranicu projekta (ako koristite monobook skin ona se nalazi ispred kartice '''uredi''', u ostalim slučajevima u zavisnosti od vaših postavki ona se nalazi na nekom drugom mjestu), isto tako klikom na stranicu projekta ili članaka vratit ćete se u njega.


Ja sam Mehmed Omeragić, sin Ibrahimov, rođen 20. 05. 1948. godine u mjestu Lužani, opština Derventa i kao takvog me znaju svi moji vršnjaci, stariji od mene, a nadam se i nešto mlađi. Ovo ne pišem kako bih veličao svoju malenkost, nego samo da se zna ko je napisao ovo niže navedeno o mom rodnom kraju kojeg neizmjerno volim. I kako neko reče, trebalo bi biti nešto više napisanog o našim Lužanima, pa se odlučih da iz mog ugla i poznavanja mog zavičaja nešto napišem. Nadam se da ću potaknuti i ostale Lužančane koji nešto više znaju o tome tako da ćemo nakon izvjesnog vremena imati kompletnu historijsku sliku naših Lužana, a oni koji bi željeli da skupa surađujemo neka se jave na E-Mail: mesao48@gmail.com.
Osnovno pravilo pri uporabi bilo koje stranice za razgovor potpisivanje je nakon ostavljanja komentara. Kao što prilikom pisanja članaka nije dopušteno potpisivanje suradnika tako se u isto vrijeme na stranicama za razgovor ono izričito zahtjeva. Pri ostavljanju komentara ili prilikom rasprave treba se držati pravila [[Wikipedija:Wikibonton|wikibontona]] i [[Wikipedija:Pravila ponašanja|pravila ponašanja]].


<u>Stranice za razgovor se ne brišu (osim u slučaju vandalizma ili osobnog napada) već se arhiviraju.</u>
<!--Wikipedia:Sign your posts on talk pages-->


Dakle, selo Lužani leži jugozapadno od grada Dervente, kompletno na lijevoj strani rijeke Ukrine. Nalazi se u okruženju zapadnog dijela grada Dervente, sela Derventskog Luga, Rapćana i Osojaca. Po veličini je manje od svih sela koji ga okružuju kako po površini, tako i po broju stanovnika. Uvijek je imalo oko 50 - 60 domaćinstava, a prema posljednjem popisu iz 1991. godine registrirano je 356 stanovnika od čega: Bošnjaka-muslimana 323, ili 90,73 %, Hrvata-katolika 22 ili 8,99 % i Srba-pravoslavaca samo jedno lice, ili 0,28 % dok je 10 lica ili 2,80 % registrirano pod stavkom ostali, a i taj broj pripada Bošnjacima - muslimanima. Danas je nešto manje zbog nama svima poznatih događanja devedesetih godina proteklog vijeka. Stanovništvo koje je ostalo tamo da živi uglavnom se bavi poljoprivredom i možda bi se moglo reći da skromno žive od svog rada. Ime Turski Lužani nikada nije bilo njegovo službeno ime, jer ono ni po čemu nije tursko, a nazvaše ga tako drugi, iz susjednih sela zbog, moglo bi se reći 100 % bošnjačko – muslimanskog življa. Ako bi se vratili malo u prošlost, dakle tamo negdje u pedesete godine proteklog vijeka, onda bi se moglo govoriti i o pripadnicima drugih nacija, kao na primjer familija Leko, Čutura i Bešlića (Hrvati) koji su živjeli na kraju sela na mjestu zvanom Nevolja (o Nevolji ću nešto kasnije govoriti). Danas ovdje više nema Hrvata, jer su se i ono malo što ih je bilo iselili početkom devedesetih proteklog vijeka. Radi napomene, u mom selu nikada nisam primijetio niti gajio bilo kakvu netrpeljivost prema drugim narodima. Nestale su i mnoge bošnjačke familije, neki su otišli trbuhom za kruhom, a ima familija koje su izumrle ili pak zauvijek napustile ovaj kraj. Na primjer, ako pođemo od kućnog broja 6 bila je familija Mašić Adema, zatim familija Hajrić, (ko se ne sjeća našeg "Fehke" Fehima) pa familija Frljić, zatim familije Goga, Vugdalića, Hodžića, Đuherića i drugi, a tu su i neke druge familije koje će vrlo brzo nestati. Danas su najbrojnije familije Bundavica, Nuhića i Hamzića, pa zatim nešto manje Muharemovića, Kvakića, Okića i da dalje ne nabrajam.


== Za što se koriste ove stranice? ==
'''Korištenje Wikipedijinih stranica za razgovor preporuča se kao prvi korak u [[Wikipedija:Rješavanje sukoba|rješavanju]] sukoba na Wikipediji.'''


Ako bi se željelo ići dalje u prošlost, onda nema nikakvih pisanih tragova o nastanku našeg zavičaja, nego se mogu donositi samo slobodne i logičke procjene. Negdje sam pročitao da je moje selo nosilo ime Šemsibegovi Lužani što naravno nije tačno. Ko imalo poznaje opštinu Derventa onda zna da pored naših Lužana postoje i Bosanski i Novi Lužani. Dakle, Bosanski Lužani koji se nalaze sjevernije od Dervente na desnoj strani rijeke Ukrine su nosili ime nekog Šemsibega, a Novi Lužani su imali ime Mulabegovi Lužani. Ovo su mi potvrdili i najstariji Dervenčani koji pamte ta vremena i zaista zanju nešto o tome, kao na primjer Enver Alijagić star 92. godine, Kemo Babić star 88. godina i još neki da ih dalje ne nabrajam.
Sama svrha svih stranica za razgovor na Wikipediji pomaganje je u poboljšavanju osnovne teme članka gledano s enciklopedijskog motrišta. Pitanja, osporavanja, bitni argumenti za promjenu teksta i primjedbe na osnovnu stranicu, sve ovo smatra se prihvatljivim.


[[Wikipedija:Wikipedisti|Wikipedisti]] se u principu protive korištenju stranica za razgovor ''samo'' u svrhu zastupanja nekih stavova o glavnoj temi. Wikipedija nije govornica, ona je enciklopedija. Drugim riječima, pričajte o članku, ne o temi. Jedino navike koje negiramo sprječavaju pretvaranje Wikipedije u [[:en:H2G2]] {{jezikk|engl.|engleski}} ili [[:en:Everything2]] {{jezikk|engl.|engleski}}.


Ranije sam spomenuo mjesto zvano Nevolja. (samo ime potiče od toga, da je na ovom mjestu rijeka Ukrina iznenada promijenila svoj tok, te se tu stvorila takva kaljuga da je dugo vremena ovo predstavljao veliki problem za mještane) Kao i mnogi drugi Lužančani svi znamo za to mjesto kao i za Mlinčevu ćupriju ili pak Crnobaru. Ovo nisam spomenuo slučajno. Ako se uzme da je naša lijepa Ukrina veoma plahovita rijeka i da je kroz historiju ona često mijenjala svoj tok, a to je poznato, kako meni tako i mojim vršnjacima, pa i starijim od nas. Sada, ako povučemo liniju: Mlinčeva ćuprija, Nevolja, pa zatim Crnobara, vidljivi su i danas tragovi toka ove naše lijepe rijeke. To nam nedvojbeno govori da su naši lijepi Lužani nekada bili kompletno na desnoj obali rijeke Ukrine. Onda i sami možete zaključiti koliko su problema imali naši pra-Lužančani u svom opstanku na ovom mjestu, jer su bile veoma česte poplave. Moji vršnjaci i ja takođe se sjećamo tih nedaća, a još nam je u pamćenju ona iz jula mjeseca 1976. godine, kada je Ukrina napravila pravi hašar (nered) na svojim obalama, pa i dalje. Ako bi i dalje istraživali, a meni su pričali da je nekada ovo mjesto kao i sva zemlja ovoga kraja pripadala nekakvom Čehu, koji je ove krajeve napustio nakon drugog svjetskog rata. Sada se neko može zapitati odakle ovdje Česi. Ovdje naravno ima logike kako sam naprijed rekao. Naime, kako je poznato nakon pada Otomanske Imperije našu Bosnu je 1878. okupirala tadašnja moćna Austrougarska. Sa ovog područja su otišli svi oni koji nisu prihvatili novog okupatora. Tu je naravno ostalo dosta slobodne zemlje i sve je bilo pusto i nenaseljeno. Nove austrougarske vlasti na područje Bosne naseljavaju svoje zaslužne podanike Čehe, Slovake, Poljake, Ukrajince i druge narode koji su takođe bili pod njihovom dominacijom. Odatle, dakle i ovaj Čeh koji je bio veliki zemljoposjednik. Nakon drugog svjetskog rata ovu "njegovu" zemlju tadašnje vlasti daju bezemljašima, kojom prilikom je i familija moga oca, kao takva, dobila dio tog kolača, kao u ostalom i druge familije iz našeg sela. To stariji bolje znaju.
Ipak, Wikipedisti su samo ljudi, sasvim je prirodno da se na stranicama za razgovor nađe i poneka rasprava pristaša raznih stavova - to je u nekim slučajevima i dovelo do poboljšanja članka! Kako su samo ljudi među kojima postoji određeni stupanj tolerancije, većina Wikipedista s vremena na vrijeme podlegne pritisku i upusti se u raspravu.


„Spamiranje“ (''[[spam]]ming'') - slanje sličnih poruka na više od nekoliko stranica za razgovor suradnika, često u svrhu poziva za neku akciju - se ne podržava.


Kakvo je to naše selo bilo i prošlosti, onda ću samo ispričati jednu istinu koji mi je prenio moj otac. Kako je poznato, naše selo je udaljeno svega oko tri kilometra od grada. No, ipak njemu se nije moglo lako prići i doći u njega jer nije bilo puta. Kako smo ranije rekli, rijeka Ukrina je bila pred nosom našega zavičaja, dakle, mogli su naši preci napraviti i lijep put, a imali su i dosta stoke za dovoz šljunka sa rijeke Ukrine. Međutim, u kišne ili zimske dane praktično nisi mogao doći u naše selo. Na moje pitanje zbog čega nisu napravili put da bi se lakše moglo živjeti, odgovor je bio: “Ako imaš dobar put, onda ti evo žandara, policije, šikucije" (poreznika) i svega onoga što narod nije volio, a to je naravno, ondašnja vlast. To nije nimalo čudno, jer su se historijski ovdje susretale razne civilizacije, a uvijek je trpio narod.
== Osobina „Dodaj komentar“ ==
Za uređivanje stranice za razgovor može se koristiti i osobina „Dodaj komentar“ (klikom na znak „plus“ + tik desno od kartice „uredi“), ali samo za novi komentar i za odgovor koji ide na kraj posljednjeg komentara.


* Za novi komentar, popunite prozorčić '''Predmet'''. Onda je sažetak promjene automatski isti kao i naslov novog podnaslova.


Ovo je dakle ukratko o mom selu, što ja znam; volio bih da se još neko priključi ko ima i drugih saznanja ili pak nekih pisanih tragova o našem selu kako bi kompletirali bolju sliku o našem zavičaju. Dakle, nadam se da neću ostati sam, Lužančani rasuti širom svijeta, pridružite se radi rasvjetljavanja nepoznatih činjenica o nama samima, jer to drugi neće učiniti.
* Za odgovor koji ide na kraj posljednjeg komentara, nemojte popunjavati prozorčić Predmet. U tom se slučaju ne može dati sažetak promjene.


Kada rabite „Dodaj komentar“, sukob izmjena je nemoguć. Međutim, u slučaju da ne počinjete novi komentar već odgovarate na postojeći, vaš će odgovor možda biti dodan novostvorenom komentaru koji je dodan dok ste vi pisali vaš. Stoga se u principu preporučuje uporaba uređivanja odlomaka (podnaslova) kada odgovarate, a „Dodaj komentar“ kada započinjete novi komentar. Ako se kojim slučajem vaš komentar nađe na pogrešnom mjestu, jednostavno kliknite na '''uredi''' u vrhu stranice i postavite ga na pravo mjesto.


S poštovanjem ! **** Mehmed Omeragić ***
== Primjer stranice za razgovor ==
{| border="1" cellpadding="6" cellspacing="0"
|
Ovo je super članak. [[Suradnik:Marko|Marko]]
:E nije! –Janko

::E baš je! –Šime

:Rekao sam ti [[Suradnik:Marko|Marko]]! –Šime

Ljepši mi je Petrov. –[[Suradnik:Marko|Marko]]

:::Polako, smirite strasti. –[[Suradnik:Ja suradnik|Ja suradnik]]

-----
'''Treba li nam ovo?'''

Potrebniji nam je članak o [[mlijeko|mlijeku]] nego ovaj nered. –Mali Ivica

:Točno, a što kažeš na [[3. prvenstvo u bacanju motika u dalj]]? –Pokemon
|}

Gornji primjeri su namijenjeni predstavljanju ''oblika'' koji bi stranica za razgovor trebala imati, ali ne i ''sadržaj'' kakav bi se trebao tamo postavljati.

== Suradničke stranice za razgovor ==
Suradnička stranica ima stranicu za razgovor koja ima neke posebne osobine. Kao prvo, u zaglavlju pored vašeg imena stoji poveznica na nju (ovo je u ovisnosti o postavljenim postavkama – može se nalaziti i na nekom drugom mjestu). Također, ako netko drugi napravi izmjenu na njoj pojavit će vam se tekst '''Imate nove poruke'''. Ove stranice se koriste za povremenu ili stalnu komunikaciju između suradnika; međutim, imajte na umu da su ove stranice javne, i da ih možda čita i onaj koji ne bi trebao, također nemojte objavljivati svoje ili tuđe privatne podatke. Ako želite komunicirati privatno, koristite [[Elektronička pošta|e-poštu]] <!--Wikipedia:Emailing users-->

Da bi ste pisali na stranicu za razgovor drugog suradnika, kliknite na karticu ''Razgovor'' kad gledate suradničku stranicu (a tamo možete stići ako kliknete na ime tog suradnika). Na popisu nedavnih promjena ili na vašem popisu praćenih stranica možete direktno doći na suradničku stranicu za razgovor tog suradnika prateći poveznicu Razgovor iza suradničkog imena ili IP adrese.

=== Mogu li raditi sa svojom suradničkom stranicom za razgovor što hoću? ===
<!--Can I do whatever I want to my own user talk page?-->
Većina suradnika svoje stranice za razgovor tretira kao i bilo koju drugu stranicu za razgovor i povremeno arhiviraju sadržaj u osobne [[Wikipedija:Podstranice|podstranice]] (arhive) -- bilo da je stranica postala prevelika, u redovnim vremenskim razmacima...
<!--Wikipedia:subpages-->

Aktivno brisanje osobnih poruka bez odgovaranja na njih (onda kada bi odgovor bio odgovarajući ili uljudan) vjerojatno će biti protumačeno kao neprijateljstvo. Ovakvo ponašanje može se smatrati bezobraznim, a može postati i predmet arbitriranja ili drugog formalnog postupka. Preusmjeravanje (''redirect'') vaše suradničke stranice za razgovor na neku drugu stranicu (bilo da je zamišljeno kao šala ili neki drugi način) se također može smatrati neprijateljskim činom. Slobodno obrišite vandalizme ili uznemiravajuće poruke (a dobro bi bilo o tome obavijestiti nekog od aktivnih administratora).

Slodobni ste vaše suradničke stranice ukrasiti po svom izboru, ali ne zaboravite da suradničke stranice za razgovor imaju i važnu ulogu omogućavanja komunikacije drugih suradnika s vama. Ljudi se mogu uznemiriti ako je ne mogu koristiti u te svrhe.

=== Pisma, e-mailovi i zapisi sa chata ===
<!--Briefe, E-Mails und Chatprotokolle-->
Na stranicama za razgovor (kao i bilo gdje drugdje na Wikipediji) zabranjeno je citirati, prenositi dijelove ili cijela pisma, e-mailove ili zapise sa chata (npr. [[Wikipedija:IRC|IRC]]-a), bez izričitog pristanka '''svih''' koji su sudjelovali u tom obliku komunikacije, u protivnom se svi takvi doprinosi odmah brišu.

===Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim===
<!--How to keep a two-way conversation readable-->
Ako pišete poruke tamo-amo između suradničkih stranica za razgovor, nastali tekst je jako težak za praćenje. Slijede dva sistema koji olakšavaju praćenje inače nepovezanih komentara:

* Kopirajte tekst na koji odgovarate sa vaše stranice za razgovor na onu druge osobe. Svoj odgovor stavite odmah ispod toga ali uvucite odlomak sa odgovorom tako da se ističe (kao i na običnoj stranici za razgovor).

ILI:

* Stavite na vašu stranicu za razgovor obavijest da ćete odgovarati tu, osim ako neko traži drugačije. Ovo činite za razgovore koje pokrenu ''druge'' osobe.
* Pratite stranicu za razgovor ''druge'' osobe i kažite joj da svoj odgovor postavi tamo. Ovo činite za razgovore koje ''vi'' pokrenete.

== Vidi još ==
* [[Wikipedija:Kako arhivirati stranicu za razgovor]]
* [[Wikipedija:Kako napraviti svoju osobnu stranicu]]
* [[Wikipedija:Wikibonton]]
* [[Wikipedija:Maltretiranje]]
* [[Wikipedija:Pravila ponašanja]]
* [[Wikipedija:Komunikacija na wiki i izvan nje]]


[[Kategorija:Pomoć]]
<!--interviki-->

[[ar:ويكيبيديا:صفحة النقاش]]
[[bg:Уикипедия:Дискусионна страница]]
[[br:Wikipedia:Pajenn gaozeal]]
[[ca:Ajuda:Pàgines de discussió]]
[[cs:Wikipedie:Diskusní stránka]]
[[cy:Cymorth:Tudalen sgwrs]]
[[da:Hjælp:Diskussionssider]]
[[de:Wikipedia:Diskussionsseiten]]
[[el:Βικιπαίδεια:Σελίδα συζήτησης]]
[[en:Help:Talk page]]
[[es:Ayuda:Espacio de nombres de usuario]]
[[eu:Wikipedia:Eztabaida orria]]
[[fa:ویکی‌پدیا:صفحه بحث]]
[[gl:Wikipedia:Páxina de conversa]]
[[he:ויקיפדיה:דף שיחה]]
[[hu:Wikipédia:Vitalapok]]
[[ia:Wikipedia:Pagina de discussion]]
[[id:Wikipedia:Halaman pembicaraan]]
[[it:Aiuto:Pagina di discussione]]
[[ja:Help:ノートページ]]
[[mk:Википедија:Страница за разговор]]
[[ms:Wikipedia:Laman perbincangan]]
[[nl:Wikipedia:Overlegpagina]]
[[no:Hjelp:Hvordan bruke diskusjonssidene]]
[[pl:Pomoc:Strona dyskusji]]
[[pt:Wikipedia:Página de discussão]]
[[ro:Wikipedia:Pagină de discuţie]]
[[ru:Википедия:Правила обсуждений]]
[[sah:Бикипиидийэ:Ырытыылар сиэрдэрэ]]
[[si:WP:TP]]
[[simple:Help:Talk page]]
[[sk:Wikipédia:Diskusná stránka]]
[[sl:Pomoč:Pogovorna stran]]
[[sr:Википедија:Страна за разговор]]
[[sv:Wikipedia:Diskussionssidor]]
[[tr:Vikipedi:Tartışma sayfası yönergeleri]]
[[tt:Ярдәм:Bit bäxäse]]
[[uk:Довідка:Обговорення статей]]
[[yi:װיקיפּעדיע:שמועס]]
[[zh:Wikipedia:讨论页]]

Inačica od 2. siječnja 2011. u 14:16

Lužani kod Dervente 01. 05. 2009. godine


Ja sam Mehmed Omeragić, sin Ibrahimov, rođen 20. 05. 1948. godine u mjestu Lužani, opština Derventa i kao takvog me znaju svi moji vršnjaci, stariji od mene, a nadam se i nešto mlađi. Ovo ne pišem kako bih veličao svoju malenkost, nego samo da se zna ko je napisao ovo niže navedeno o mom rodnom kraju kojeg neizmjerno volim. I kako neko reče, trebalo bi biti nešto više napisanog o našim Lužanima, pa se odlučih da iz mog ugla i poznavanja mog zavičaja nešto napišem. Nadam se da ću potaknuti i ostale Lužančane koji nešto više znaju o tome tako da ćemo nakon izvjesnog vremena imati kompletnu historijsku sliku naših Lužana, a oni koji bi željeli da skupa surađujemo neka se jave na E-Mail: mesao48@gmail.com.


Dakle, selo Lužani leži jugozapadno od grada Dervente, kompletno na lijevoj strani rijeke Ukrine. Nalazi se u okruženju zapadnog dijela grada Dervente, sela Derventskog Luga, Rapćana i Osojaca. Po veličini je manje od svih sela koji ga okružuju kako po površini, tako i po broju stanovnika. Uvijek je imalo oko 50 - 60 domaćinstava, a prema posljednjem popisu iz 1991. godine registrirano je 356 stanovnika od čega: Bošnjaka-muslimana 323, ili 90,73 %, Hrvata-katolika 22 ili 8,99 % i Srba-pravoslavaca samo jedno lice, ili 0,28 % dok je 10 lica ili 2,80 % registrirano pod stavkom ostali, a i taj broj pripada Bošnjacima - muslimanima. Danas je nešto manje zbog nama svima poznatih događanja devedesetih godina proteklog vijeka. Stanovništvo koje je ostalo tamo da živi uglavnom se bavi poljoprivredom i možda bi se moglo reći da skromno žive od svog rada. Ime Turski Lužani nikada nije bilo njegovo službeno ime, jer ono ni po čemu nije tursko, a nazvaše ga tako drugi, iz susjednih sela zbog, moglo bi se reći 100 % bošnjačko – muslimanskog življa. Ako bi se vratili malo u prošlost, dakle tamo negdje u pedesete godine proteklog vijeka, onda bi se moglo govoriti i o pripadnicima drugih nacija, kao na primjer familija Leko, Čutura i Bešlića (Hrvati) koji su živjeli na kraju sela na mjestu zvanom Nevolja (o Nevolji ću nešto kasnije govoriti). Danas ovdje više nema Hrvata, jer su se i ono malo što ih je bilo iselili početkom devedesetih proteklog vijeka. Radi napomene, u mom selu nikada nisam primijetio niti gajio bilo kakvu netrpeljivost prema drugim narodima. Nestale su i mnoge bošnjačke familije, neki su otišli trbuhom za kruhom, a ima familija koje su izumrle ili pak zauvijek napustile ovaj kraj. Na primjer, ako pođemo od kućnog broja 6 bila je familija Mašić Adema, zatim familija Hajrić, (ko se ne sjeća našeg "Fehke" Fehima) pa familija Frljić, zatim familije Goga, Vugdalića, Hodžića, Đuherića i drugi, a tu su i neke druge familije koje će vrlo brzo nestati. Danas su najbrojnije familije Bundavica, Nuhića i Hamzića, pa zatim nešto manje Muharemovića, Kvakića, Okića i da dalje ne nabrajam.


Ako bi se željelo ići dalje u prošlost, onda nema nikakvih pisanih tragova o nastanku našeg zavičaja, nego se mogu donositi samo slobodne i logičke procjene. Negdje sam pročitao da je moje selo nosilo ime Šemsibegovi Lužani što naravno nije tačno. Ko imalo poznaje opštinu Derventa onda zna da pored naših Lužana postoje i Bosanski i Novi Lužani. Dakle, Bosanski Lužani koji se nalaze sjevernije od Dervente na desnoj strani rijeke Ukrine su nosili ime nekog Šemsibega, a Novi Lužani su imali ime Mulabegovi Lužani. Ovo su mi potvrdili i najstariji Dervenčani koji pamte ta vremena i zaista zanju nešto o tome, kao na primjer Enver Alijagić star 92. godine, Kemo Babić star 88. godina i još neki da ih dalje ne nabrajam.


Ranije sam spomenuo mjesto zvano Nevolja. (samo ime potiče od toga, da je na ovom mjestu rijeka Ukrina iznenada promijenila svoj tok, te se tu stvorila takva kaljuga da je dugo vremena ovo predstavljao veliki problem za mještane) Kao i mnogi drugi Lužančani svi znamo za to mjesto kao i za Mlinčevu ćupriju ili pak Crnobaru. Ovo nisam spomenuo slučajno. Ako se uzme da je naša lijepa Ukrina veoma plahovita rijeka i da je kroz historiju ona često mijenjala svoj tok, a to je poznato, kako meni tako i mojim vršnjacima, pa i starijim od nas. Sada, ako povučemo liniju: Mlinčeva ćuprija, Nevolja, pa zatim Crnobara, vidljivi su i danas tragovi toka ove naše lijepe rijeke. To nam nedvojbeno govori da su naši lijepi Lužani nekada bili kompletno na desnoj obali rijeke Ukrine. Onda i sami možete zaključiti koliko su problema imali naši pra-Lužančani u svom opstanku na ovom mjestu, jer su bile veoma česte poplave. Moji vršnjaci i ja takođe se sjećamo tih nedaća, a još nam je u pamćenju ona iz jula mjeseca 1976. godine, kada je Ukrina napravila pravi hašar (nered) na svojim obalama, pa i dalje. Ako bi i dalje istraživali, a meni su pričali da je nekada ovo mjesto kao i sva zemlja ovoga kraja pripadala nekakvom Čehu, koji je ove krajeve napustio nakon drugog svjetskog rata. Sada se neko može zapitati odakle ovdje Česi. Ovdje naravno ima logike kako sam naprijed rekao. Naime, kako je poznato nakon pada Otomanske Imperije našu Bosnu je 1878. okupirala tadašnja moćna Austrougarska. Sa ovog područja su otišli svi oni koji nisu prihvatili novog okupatora. Tu je naravno ostalo dosta slobodne zemlje i sve je bilo pusto i nenaseljeno. Nove austrougarske vlasti na područje Bosne naseljavaju svoje zaslužne podanike Čehe, Slovake, Poljake, Ukrajince i druge narode koji su takođe bili pod njihovom dominacijom. Odatle, dakle i ovaj Čeh koji je bio veliki zemljoposjednik. Nakon drugog svjetskog rata ovu "njegovu" zemlju tadašnje vlasti daju bezemljašima, kojom prilikom je i familija moga oca, kao takva, dobila dio tog kolača, kao u ostalom i druge familije iz našeg sela. To stariji bolje znaju.


Kakvo je to naše selo bilo i prošlosti, onda ću samo ispričati jednu istinu koji mi je prenio moj otac. Kako je poznato, naše selo je udaljeno svega oko tri kilometra od grada. No, ipak njemu se nije moglo lako prići i doći u njega jer nije bilo puta. Kako smo ranije rekli, rijeka Ukrina je bila pred nosom našega zavičaja, dakle, mogli su naši preci napraviti i lijep put, a imali su i dosta stoke za dovoz šljunka sa rijeke Ukrine. Međutim, u kišne ili zimske dane praktično nisi mogao doći u naše selo. Na moje pitanje zbog čega nisu napravili put da bi se lakše moglo živjeti, odgovor je bio: “Ako imaš dobar put, onda ti evo žandara, policije, šikucije" (poreznika) i svega onoga što narod nije volio, a to je naravno, ondašnja vlast. To nije nimalo čudno, jer su se historijski ovdje susretale razne civilizacije, a uvijek je trpio narod.


Ovo je dakle ukratko o mom selu, što ja znam; volio bih da se još neko priključi ko ima i drugih saznanja ili pak nekih pisanih tragova o našem selu kako bi kompletirali bolju sliku o našem zavičaju. Dakle, nadam se da neću ostati sam, Lužančani rasuti širom svijeta, pridružite se radi rasvjetljavanja nepoznatih činjenica o nama samima, jer to drugi neće učiniti.


S poštovanjem ! **** Mehmed Omeragić ***