Znanje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m r2.7.1) (robot Dodaje: cs, pnb, za Mijenja: an, ro
Redak 16: Redak 16:
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Epistemologija]]


[[an:Conoximiento]]
[[an:Conoiximiento]]
[[ar:معرفة]]
[[ar:معرفة]]
[[az:Bilik]]
[[az:Bilik]]
Redak 28: Redak 28:
[[chr:ᎥᎦᏔᎲᎢ]]
[[chr:ᎥᎦᏔᎲᎢ]]
[[ckb:زانین]]
[[ckb:زانین]]
[[cs:Poznatek]]
[[cv:Пĕлӳ]]
[[cv:Пĕлӳ]]
[[da:Viden]]
[[da:Viden]]
Redak 69: Redak 70:
[[no:Kunnskap]]
[[no:Kunnskap]]
[[pl:Wiedza]]
[[pl:Wiedza]]
[[pnb:جانکاری]]
[[pt:Conhecimento]]
[[pt:Conhecimento]]
[[ro:Cunoaştere]]
[[ro:Cunoaștere]]
[[ru:Знание]]
[[ru:Знание]]
[[sah:Билии]]
[[sah:Билии]]
Redak 91: Redak 93:
[[war:Kaaradman]]
[[war:Kaaradman]]
[[yi:וויסן]]
[[yi:וויסן]]
[[za:Caiz]]
[[zh:知识]]
[[zh:知识]]
[[zh-min-nan:Tì-sek]]
[[zh-min-nan:Tì-sek]]

Inačica od 12. siječnja 2011. u 23:42

Personifikacija znanja (grč. Επιστημη, Episteme) u knjižnici Celsus u Efezu, Turska.

Znanje je definirano na razne načine kao:

  • činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta,
  • ukupnost svega poznatog u nekom polju; činjenice i informacije,
  • svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije.

Filozofske debate općenito započinju Platonovom formulacijom znanja kao "opravdanog istinskog vjerovanja". Ne postoji, međutim, općeprihvaćena definicija znanja, niti se neka nazire, i ostaju mnogobrojne natječuće teorije.

Stjecanje znanja involivira složene kognitivne procese: percepciju, učenje, komunikaciju, asocijaciju i zaključivanje.

Termin znanje se također koristi za označavanje pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost korištenja za specifičnu svrhu.

Vidi