Javno vlasništvo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
Redak 78: Redak 78:
[[li:Publiek domein]]
[[li:Publiek domein]]
[[lt:Viešo naudojimo režimas]]
[[lt:Viešo naudojimo režimas]]
[[lv:Sabiedrības īpašums]]
[[mk:Јавен домен]]
[[mk:Јавен домен]]
[[ml:പൊതുസഞ്ചയം]]
[[ml:പൊതുസഞ്ചയം]]

Inačica od 15. siječnja 2011. u 22:04

Javno vlasništvo pravno gledano je javno dobro, takvo koje ne podliježe niti Zakonu o autorskim pravima niti Zakonu o vlasništvu.

Djelo postaje javnim vlasništvom ukoliko autor odluči njega ne položiti autorska prava, ili ih se u jednom trenutku odluči odreći. Za književna i umjetnička djela odricanje je eksplicitno nužno, pošto u skladu s Bernskom konvencijom iz 1886. koju je ratificirala i Hrvatska, takva djela automatski po nastanku postaju zaštićena autorskim pravom.

Djelo koje je jednom predano u javno vlasništvo od tog trenutka može biti proizvoljno korišteno, a prava na samo djelo u svom nepromjenjenom obliku ne može više položiti nitko (osim u Njemačkom pravnom sustavu, gdje je potpuno odricanje nemoguće).

Javno vlasništvo i autorska djela u Hrvatskoj

Za autorska djela u Hrvatskoj od 27. srpnja 1999. (NN 76/99) vrijedi pravilo [život autora + 70], što znači da 70 godina poslije autorove smrti njegova djela postaju javnim dobrom. Što se tiče obrada, prijevoda i sličnih modifikacija, na njih se primjenjuje isto pravilo.

Međutim, ovaj se zakon odnosi samo na djela pod zaštitom u vrijeme njegovog stupanja na snagu, a prema prethodnom zakonu rok trajanja imovinskih prava bio je [život autora + 50]. Zbog toga su u Hrvatskoj javno dobro objavljena djela svih autora koji su preminuli do 31. prosinca 1948., uključujući i taj dan.

Djela koja nisu objavljena nisu javno dobro, nego kad na njima prestane autorsko pravo [život autora + 70], nakladnik koji ih objavi ima pravo [godina objavljivanja + 25], naravno takvo pravo vrijedi samo za prvo objavljivanje.

Napomena

Članak 87. starog Zakona (tj. Zakona iz 1991. godine) kaže:

Wikicitati »Rokovi navedeni u člancima od 81. do 85. ovoga Zakona počinju teći od 1. siječnja godine koja dolazi neposredno nakon godine u kojoj je autor umro odnosno nakon objave djela.«

Stoga autorska prava ističu uvijek 31. prosinca, ne na dan kad je autor umro odnosno kad je djelo objavljeno.

Članak 105. novog Zakona (iz 1999./2003./2007. godine) sadrži istovrijednu odredbu ponešto drugačije oblikovanu:

Wikicitati »Rokovi trajanja autorskog prava određeni ovim Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.«

Poveznice

Vanjske poveznice