Hrvatska narodna banka

Sjedište HNB-a na Trgu hrvatskih velikana 3 u Zagrebu

Hrvatska narodna banka (HNB) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Hrvatska narodna banka odgovorna je za održavanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. U obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru. HNB ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna i u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske, koja jamči za obveze HNB-a. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner HNB-a, a od srpnja 2000. to je dr.sc. Željko Rohatinski. HNB djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci.

Osnivanje

Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: "Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom." Izmjenama i dopunama Ustava 1997. godine naziv središnje banke promijenjen je u Hrvatska narodna banka.

Cilj i zadaci

Osnovni cilj HNB-a jest održavanje stabilnosti cijena. Ne ugrožavajući ostvarivanje svoga cilja, HNB podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske te djeluje u skladu s načelima otvorenog tržišnoga gospodarstva i slobodne konkurencije.

Zadaci HNB-a su sljedeći:

1. utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike
2. držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske
3. izdavanje novčanica i kovanog novca
4. izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti vezanih za poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača
5. obavljanje poslova supervizije i nadzora poslovanja kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija
6. vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava kreditnih institucija
7. uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa
8. obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku
9. donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti
10. obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

U ostvarivanju svojeg cilja i izvršavanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Pri tome može – ne narušavajući svoj cilj, svoju samostalnost i neovisnost – surađivati s Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima državne vlasti.

Djelovanje HNB-a

Monetarna i devizna politika

Radi provođenja monetarne politike HNB ima na raspolaganju različite mjere i instrumente:

1. Operacijama na otvorenom tržištu upravlja se likvidnošću bankovnog sustava, usklađivanjem ponude i potražnje za likvidnošću. Suštinski se radi o kupovini vrijednosnih papira od banaka ili prodaji vrijednosnih papira bankama uslijed čega dolazi do povećanja ili smanjenja likvidnosti sustava. HNB se koristi trima vrstama operacija na otvorenom tržištu:
   1. Redovite operacije obavljaju se svaki tjedan i služe za povećanje likvidnosti u sustavu te kao takve bankovnom sustavu osiguravaju najveći dio potrebne likvidnosti. Izvršavaju se preko obratnih repo aukcija (putem standardnih ponuda), s rokom dospijeća od tjedan dana. Sudionici na navedenim aukcijama mogu biti banke, štedne banke i podružnice stranih banaka koje ispunjavaju određene uvjete. Kolateral koji HNB prihvaća na obratnim repo aukcijama jesu trezorski zapisi Ministarstva financija izdani u kunama s izvornim rokom dospijeća do godine dana.
   2. Operacije fine prilagodbe nemaju standardiziranu frekvenciju obavljanja, već se koriste kao instrument privremenog smanjenja ili povećanja likvidnosti u bankovnom sustavu. Ove operacije provode se s ciljem neutraliziranja nepredviđenih kretanja na tržištu. Izvršavaju se preko repo aukcija ili obratnih repo aukcija (putem nestandardnih ponuda), odnosno preko izravne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira (putem bilateralnih ugovora). Broj sudionika koji mogu sudjelovati u ovim operacijama je ograničen, jer je pored općih uvjeta koji se odnose na redovite operacije potrebno ispuniti i dodatne kriterije. Kolateral koji HNB prihvaća u ovim operacijama jesu trezorski zapisi Ministarstva financija izdani u kunama ili stranoj valuti s izvornim rokom dospijeća do godine dana.
   3. Strukturne operacije nemaju standardiziranu frekvenciju obavljanja, već se koriste u slučaju potrebe dugoročnijeg povećanja ili smanjenja strukturne likvidnosti. Ove se operacije izvršavaju preko repo aukcija ili obratnih repo aukcija, odnosno preko izravne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira. Sudionici na navedenim operacijama mogu biti banke, štedne banke i podružnice stranih banaka koje ispunjavaju određene uvjete, a kao kolateral se prihvaćaju sve vrste državnih vrijednosnih papira.
2. Stalno raspoložive mogućnosti su instrumenti kojima se banke, štedne banke i podružnice stranih banaka koriste na svoju inicijativu, a služe radi stabiliziranja neočekivanih promjena u likvidnosti banaka. Ovi instrumenti bankama ne nude trajno rješenje manjka ili viška likvidnosti, već im pružaju privremeno rješenje, stoga ovi instrumenti imaju prekonoćno dospijeće (dospijeće je sljedeći radni dan). Instrumenti koji spadaju u stalno raspoložive mogućnosti su novčani depozit, lombardni kredit i unutardnevni kredit. Kamatnim stopama koje HNB odredi za korištenje ovih instrumenata efektivno je uspostavljen kamatni raspon na tržištu novca: donja granica kamatnog raspona je kamatna stopa na prekonoćni depozit kod HNB-a (bankama se ne isplati davati prekonoćne depozite ili kredite na [Tržište novca|tržištu novca]] uz nižu kamatnu stopu, budući da dnevni višak likvidnosti uvijek mogu deponirati kod HNB-a), a gornja granica kamatnog raspona je kamatna stopa na lombardni kredit od HNB-a (bankama se ne isplati uzimati prekonoćni kredit na tržištu novca uz višu kamatnu stopu, budući da dnevni manjak likvidnosti uvijek mogu pribaviti kod HNB-a). Iako se ove mogućnosti mogu u pravilu koristiti bez ograničenja, kako bi se spriječile zlouporabe ovih instrumenata HNB ima mogućnost suspenzije ovih instrumenata.
   1. Lombardni kredit jest kredit koji se odobrava uz zalog nekog kolaterala i kod kojega se iznos kredita utvrđuje kao dio vrijednosti toga kolaterala. U slučaju HNB-ovog lombardnog kredita radi se o prekonoćnom kreditu koji se može koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financiaj izdanih s izvornim rokom dospijeća do godine dana. Kamatna stopa na lombardni kredit je 9%.
   2. Unutardnevni kredit posebna je vrsta kredita koji se odobrava u obliku limita na računu za namiru (žiroračunu banke kod HNB-a). Kredit je kolateraliziran i može se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija izdanih s izvornim rokom dospijeća do godine dana. Ovaj je kredit beskamatni, ali ako na kraju radnog dana unutardnevni kredit nije vraćen, smatra se da je banka podnijela zahtjev za lombardni kredit.
   3. Na kraju radnog dana banke višak sredstava mogu položiti kao prekonoćni novčani depozit kod HNB-a, uz kamatnu stopu od 0,5%. Povrat sredstava je na početku sljedećeg radnog dana.
3. Obvezna pričuva glavni je instrument zamrzavanja viška likvidnosti u bankovnom sustavu. Obveznici izdvajanja obvezne pričuve su banke, štedne banke i podružnice stranih banaka, a trenutna stopa obvezne pričuve jest 13%. Pojednostavljeno rečeno, za svaku kunu novčanih sredstava koje banke prime od vjerovnika (neovisno o tome radi li se o depozitima primljenima od javnosti, kreditima primljenima od drugih banaka, ili o izdanim dužničkim vrijednosnim papirima), banke moraju na stranu odvojiti 13 lipa i tih 13 lipa ne smiju koristiti u svojoj kreditnoj aktivnosti.
4. Provođenje monetarne politike moguće je i izdavanjem blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke. Radi se o dužničkim vrijednosnim papirima, u kunama, s rokom dospijeća od 35 dana. Blagajnički zapisi prodaju se bankama na aukcijama, uz diskont.
5. Bankama, štednim bankama i podružnicama stranih banaka koje imaju poteškoća s likvidnošću, ali koje su i dalje solventne, HNB može odobriti kratkoročni kredit za likvidnost. Kredit se može koristiti najdulje 12 mjeseci, a kao kolateral kredita prihvaćaju se svi instrumenti osiguranja koje HNB ocijeni prihvatljivima. Unatoč širokom opsegu prihvatljivih kolaterala, zbog relativno visoke kamatne stope ovaj se kredit koristi samo u iznimnim situacijama. Naime za razdoblje korištenja do tri mjeseca kamatna stopa jednaka je kamatnoj stopi za lombardni kredit uvećanoj za 0,5 postotnih bodova, dok je za razdoblje korištenja dulje od tri mjeseca kamatna stopa jednaka kamatnoj stopi za lombardni kredit uvećanoj za 1 postotni bod.

Radi provođenja devizne politike HNB ima na raspolaganju različite mjere i instrumente:

1. Devizne aukcije provode se ad hoc radi očuvanja stabilnosti domaće valute i održavanja likvidnosti plaćanja u zemlji i inozemstvu. Ovisno o potrebi, HNB može kupovati ili prodavati stranu valutu, a pristup aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom.
2. Kako bi se održala adekvatna razina devizne likvidnosti banaka, HNB određuje minimalno potrebna devizna potraživanja. Trenutna minimalna razina deviznih potraživanja u odnosu na devizne obveze jest 20%. Pojednostavljeno rečeno, za svaku kunu koju primi u stranoj valuti (ili u kunama s ugovorenom valutnom klauzulom), banka mora održavati najmanje 20 lipa imovine u stranoj valuti.

Reguliranje i nadziranje kreditnih institucija

U Republici Hrvatskoj djeluje 38 kreditnih institucija – 32 banke, 1 štedna banka i 5 stambenih štedionica – a HNB je odgovorna za licenciranje, reguliranje i nadzor njihovog poslovanja. Licenciranje kreditnih institucija odnosi se na izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija, odnosno odobrenja za članstvo u upravama kreditnih institucija. Reguliranje kreditnih institucija odnosi se na donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i kojima se utvrđuju standardi sigurnog i stabilnog poslovanja kreditnih institucija. Nadzor kreditnih institucija predstavlja provjeru posluju li kreditne institucije u skladu s načelom sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno poštujući sve relevantne zakonske propise.

Za potrebe provođenja nadzora, kreditne institucije HNB-u dostavljaju izvješća o svojem poslovanju i financijskom položaju. Nadzor kreditnih institucija provodi se u obliku izravnog nadzora HNB-a u kreditnim institucijama i u vidu analize financijskih izvješća kreditnih institucija (nadzor bonitetnom analizom). Kod izravnog nadzora provjerava se određeno ciljano područje poslovanja kreditne institucije, u prostorijama kreditne institucije. Nadzor bonitetnom analizom je kontinuirano praćenje poslovanja kreditne institucije, procjena rizičnosti poslovanja i provjera zakonitosti njezina poslovanja, a provodi se analizom dostavljenih financijskih izvješća i dodatno zatraženih informacija te komunikacijom s kreditnom institucijom. U slučaju da se nadzorom nad poslovanjem kreditne institucije utvrde određene nepravilnosti ili nezakonitosti, HNB može kreditnoj instituciji naložiti mjere s ciljem otklanjanja tih nedostataka.

Ustroj i upravljanje

Savjet Hrvatske narodne banke

Savjet Hrvatske narodne banke čine guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom položaju te najviše osam vanjskih članova. Savjet Hrvatske narodne banke nadležan je i odgovoran za ostvarivanje ciljeva i izvršavanje zadataka Hrvatske narodne banke.

Zadaci Savjeta HNB-a

Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su sljedeći:

• utvrđivanje monetarne i devizne politike
• donošenje Statuta i financijskog plana HNB-a
• donošenje financijskih izvješća HNB-a: dva puta godišnje podnosi se izvješće Hrvatskom saboru o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, a mjesečno se Ministarstvu financija dostavlja skraćena bilanca HNB-a
• utvrđivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama
• utvrđivanje kamatnih stopa HNB-a i naknada za usluge HNB-a
• uređivanje obveze izdvajanja obvezne pričuve
• izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
• utvrđivanje insolventnosti, davanje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka te oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija
• davanje suglasnosti kreditnim institucijama za pripajanje drugih društava i davanje suglasnosti za stjecanje dionica kreditnih institucija
• davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava kreditnih institucija
• donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba i poslovanje ovlaštenih mjenjača
• izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad sustava za namiru platnih transakcija i donošenje podzakonskih propisa kojima se propisuje način njihova rada
• odlučivanje o apoenima i obilježjima novčanica i kovanog novca i njihovu puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja
• određivanje strategije i politike upravljanja međunarodnim pričuvama
• odlučivanje o članstvu HNB-a u međunarodnim institucijama i organizacijama
• odlučivanje o osnivanju i zatvaranju podružnica i predstavništava HNB-a.

Članovi Savjeta HNB-a

Rukovodstvo HNB-a:

• dr.sc. Željko Rohatinski – guverner (imenovan 7. srpnja 2006.)
• prof. dr.sc. Boris Vujčić – zamjenik guvernera (imenovan 13. srpnja 2006.)
• Davor Holjevac – viceguverner (imenovan 13. srpnja 2006.)
• Relja Martić – viceguverner (imenovan 13. srpnja 2006.)
• mr.sc. Adolf Matejka – viceguverner (imenovan 5. listopada 2007.)
• mr.sc. Tomislav Presečan – viceguverner (imenovan 13. srpnja 2006.)

Vanjski članovi (imenovani 13. srpnja 2006.)

• prof.dr.sc. Boris Cota
• prof.dr.sc. Vlado Leko
• dr.sc. Branimir Lokin
• dr.sc. Željko Lovrinčević
• prof.dr.sc. Silvije Orsag
• prof.dr.sc. Jure Šimović
• doc.dr.sc. Sandra Švaljek
• prof.dr.sc. Mladen Vedriš

Guverner HNB-a

Guverner HNB-a odgovoran je za provođenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke.

Pored organiziranja i upravljanja poslovanja Hrvatske narodne banke, Guverner HNB-a:

• predstavlja i zastupa Hrvatsku narodnu banku
• propisuje pobliže uvjete i način obavljanja nadzora nad kreditnim institucijama
• donosi rješenja u postupku nadzora nad kreditnim institucijama
• donosi podzakonske propise, odluke i opće akte iz djelokruga HNB-a koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost Savjeta HNB-a.

Dosadašnji Guverneri HNB-a su sljedeći:

• dr.sc. Ante Čičin-Šain (kolovoz 1990. – svibanj 1992.)
• dr.sc. Pero Jurković (lipanj 1992. – veljača 1996.)
• dr.sc. Marko Škreb (ožujak 1996. – srpanj 2000.)
• dr.sc. Željko Rohatinski (srpanj 2000. – )

Izvori

• Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-hnb-9-7-2008.pdf, dostupno na: 15. siječnja 2011.
• Zakon o kreditnim institucijama, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-o-kreditnim-institucijama-zadnji-31-12-2009.pdf, dostupno na: 15. siječnja 2011.
• Hrvatska narodna banka, Pregled instrumenata i mjera monetarne politike broj 3/2010., http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2010/h-instrumenti-br3-2010.pdf, dostupno na: 15. siječnja 2011.
• Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2009., http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2009/h-god-2009.pdf, dostupno na: 15. siječnja 2011.

Vanjske poveznice

• Službene stranice HNB-a