Filozofija egzistencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Egzistencijalizam premješteno na Filozofija egzistencije: Prema Vladimiru Filipoviću, filozofija egzistencije je skupna oznaka svih pravaca takve filozofije, uključujući filozofiju egzistencije, egzistencijalnu filozofiju i egzistencijali...
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Egzistencijalna filozofija''' je skupni naziv za niz [[Filozofija|filozofskih]] pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod [[egzistencija|egzistencijom]] shvaćaju način ''ljudskog'' postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi [[esencija|esenciji]]. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u [[Hegel|hegelijanskoj]] tradiciji).
'''Filozofija egzistencije''' je skupni naziv za niz [[Filozofija|filozofskih]] pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod [[egzistencija|egzistencijom]] shvaćaju način ''ljudskog'' postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi [[esencija|esenciji]]. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u [[Hegel|hegelijanskoj]] tradiciji).


U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.
U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Inačica od 22. siječnja 2011. u 21:55

Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se danski filozof 19. stoljeća Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Elementi egzistencijalističkih pogleda

Dva elementa koja definiraju egzistencijalističke poglede jesu:

  • briga za postojanje, tj. osoba u ljudskom stanju
  • naglasak na značajnosti pojedinca.

Egzistencijalizam naglašava još nekoliko pojmova, poput naglašavanja slobode, zatim sloboda podrazumijeva odgovornost i ističe brigu za smrt, jer je pojedinac sam i potpuno nezamjenjiv


Predstavnici