Henry David Thoreau: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:


== Životopis ==
== Životopis ==
Thoreau je rođen 12. lipnja 1817. kao sin John Thoreaua, vlasnika tvornice olovaka, i Cynthie Dunbar. Studirao je od [[1833]]. do [[1837]]. na [[Harvard]]u, a nakon studija kratko je radio kao [[profesor]]. Međutim, ubrzo nakon toga došao je u konflikt sa školskim nadzorom te napustio službu. Godine 1834. sa bratom osniva privatnu školu Concord Academy, no 1842. brat mu umire od[[ tetanus]]a, a škola se zatvara.
Thoreau je rođen 12. lipnja 1817. kao sin John Thoreaua, vlasnika tvornice olovaka, i Cynthie Dunbar. Studirao je od [[1833]]. do [[1837]]. na [[Harvard]]u, a nakon studija kratko je radio kao [[profesor]]. Međutim, ubrzo nakon toga došao je u konflikt sa školskim nadzorom te napustio službu. Godine 1834. sa bratom osniva privatnu školu "Concord Academy", no 1842. brat mu umire od[[ tetanus]]a, a škola se zatvara.


1841. upoznaje [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Walda Emersona]] koji je kao [[pjesnik]], [[unitarist]] i filozof osnovao "Američki transcenditalistički unitaristički pokret" koji je okupljao veliki broj američkih intelektualaca i iz kojeg je proizašao veliki broj inicijativa za važne promjene, kao što su [[abolicionisti|abolicionizam]], [[feminizam]] te pokret za očuvanje prirode. Pod tim utjecajem Thoreau razvija svoje reformističke ideje. Dana 4. listopada [[1845]]. nastanjuje se u samosagrađenoj drvenoj kući u blizini grada Concorda, na Emersonovom zemljištu. Ovdje samostalno živi iduće dvije godine i piše svoja djela o životu u prirodi te o modernom društvu i privredi.
1841. upoznaje [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Walda Emersona]] koji je kao [[pjesnik]], [[unitarist]] i filozof osnovao "Američki transcenditalistički unitaristički pokret" koji je okupljao veliki broj američkih intelektualaca i iz kojeg je proizašao veliki broj inicijativa za važne promjene, kao što su [[abolicionisti|abolicionizam]], [[feminizam]] te pokret za očuvanje prirode. Pod tim utjecajem Thoreau razvija svoje reformističke ideje. Dana 4. listopada [[1845]]. nastanjuje se u samosagrađenoj drvenoj kući u blizini grada Concorda, na Emersonovom zemljištu. Ovdje samostalno živi iduće dvije godine i piše svoja djela o životu u prirodi te o modernom društvu i privredi.


23. lipnja 1986. provodi jedan dan u zatvoru jer odbija platiti porez s kojim bi, kako tvrdi, podupirao rat [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] protiv [[Meksiko|Meksika]]. Porez je idući dan platila nepoznata osoba, smatra se da je to bila njegova tetka, i Thoreaua puštaju iz [[zatvor]]a. Ljutit odlazi natrag u svoju kolibu i piše svoje najvažnije djelo Resistance to Civil Government (Otpor prema civilnoj vladi), kasnije poznato pod imenom Civil Disobedience (Građanski neposluh), u kojem govori da građani imaju moralnu obavezu na neposlušnost prema svojoj vladi onog trenutka kada vlada čini nepravde. Podrobnije pojašnjeno, opće je poznato da se u vrhu države nalaze egoistični i korumpirani ljudi koji su motivirani isključivo vlastitom dobiti. Znajući to, građani koji ispunjavaju namete takve vlade je podržavaju i time su sukrivci za sve nepravde koje ta vlada čini. Nadalje, kolektivnim neposluhom je moguće natjerati vlade na promjenu smjera, tj. na drugačije vladanje ili odstupanje sa položaja.
23. lipnja 1986. provodi jedan dan u zatvoru jer odbija platiti porez s kojim bi, kako tvrdi, podupirao rat [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] protiv [[Meksiko|Meksika]]. Porez je idući dan platila nepoznata osoba - smatra se da je to bila njegova tetka - i Thoreaua puštaju iz [[zatvor]]a. Ljutit odlazi natrag u svoju kolibu i piše svoje najvažnije djelo ''Resistance to Civil Government'' (Otpor prema civilnoj vladi), kasnije poznato pod imenom ''Civil Disobedience'' (Građanski neposluh), u kojem govori da građani imaju moralnu obavezu na neposlušnost prema svojoj vladi onog trenutka kada vlada čini nepravde. Podrobnije pojašnjeno, opće je poznato da se u vrhu države nalaze egoistični i korumpirani ljudi koji su motivirani isključivo vlastitom dobiti. Znajući to, građani koji plaćaju namete takvoj vladi je podržavaju i time su sukrivci za sve nepravde koje ta vlada čini. Nadalje, kolektivnim neposluhom je moguće natjerati vlade na promjenu smjera, tj. na drugačije vladanje ili odstupanje sa položaja.


Na osnovama tog djela koje je pročitao kao mladi indijski [[odvjetnik]], [[Mahatma Gandhi]] je izgradio svoj pokret otpora, kao i [[Martin Luther King]], te je ujecao na mnoge velike ljude poput [[John F. Kennedy|J. F. Kennedyja]], [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Tolstoja]] te Williama O. Douglasa i mnoge druge.
Na osnovama tog djela koje je pročitao kao mladi indijski [[odvjetnik]], [[Mahatma Gandhi]] je izgradio svoj pokret otpora, kao i [[Martin Luther King]], te je utjecao na mnoge velike ličnosti poput [[John F. Kennedy|J. F. Kennedyja]], [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Tolstoja]] te Williama O. Douglasa i mnoge druge.


Umro je 6. svibnja 1862. u dobi od 44 godine.
Umro je 6. svibnja 1862. u dobi od 44 godine.

Inačica od 29. siječnja 2011. u 14:50

Henry David Thoreau

Henry David Thoreau (Concord, Massachusetts, 12. lipnja 1817. - 6. svibnja 1862.)[1] bio je američki pisac i filozof.

Životopis

Thoreau je rođen 12. lipnja 1817. kao sin John Thoreaua, vlasnika tvornice olovaka, i Cynthie Dunbar. Studirao je od 1833. do 1837. na Harvardu, a nakon studija kratko je radio kao profesor. Međutim, ubrzo nakon toga došao je u konflikt sa školskim nadzorom te napustio službu. Godine 1834. sa bratom osniva privatnu školu "Concord Academy", no 1842. brat mu umire odtetanusa, a škola se zatvara.

1841. upoznaje Ralpha Walda Emersona koji je kao pjesnik, unitarist i filozof osnovao "Američki transcenditalistički unitaristički pokret" koji je okupljao veliki broj američkih intelektualaca i iz kojeg je proizašao veliki broj inicijativa za važne promjene, kao što su abolicionizam, feminizam te pokret za očuvanje prirode. Pod tim utjecajem Thoreau razvija svoje reformističke ideje. Dana 4. listopada 1845. nastanjuje se u samosagrađenoj drvenoj kući u blizini grada Concorda, na Emersonovom zemljištu. Ovdje samostalno živi iduće dvije godine i piše svoja djela o životu u prirodi te o modernom društvu i privredi.

23. lipnja 1986. provodi jedan dan u zatvoru jer odbija platiti porez s kojim bi, kako tvrdi, podupirao rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Meksika. Porez je idući dan platila nepoznata osoba - smatra se da je to bila njegova tetka - i Thoreaua puštaju iz zatvora. Ljutit odlazi natrag u svoju kolibu i piše svoje najvažnije djelo Resistance to Civil Government (Otpor prema civilnoj vladi), kasnije poznato pod imenom Civil Disobedience (Građanski neposluh), u kojem govori da građani imaju moralnu obavezu na neposlušnost prema svojoj vladi onog trenutka kada vlada čini nepravde. Podrobnije pojašnjeno, opće je poznato da se u vrhu države nalaze egoistični i korumpirani ljudi koji su motivirani isključivo vlastitom dobiti. Znajući to, građani koji plaćaju namete takvoj vladi je podržavaju i time su sukrivci za sve nepravde koje ta vlada čini. Nadalje, kolektivnim neposluhom je moguće natjerati vlade na promjenu smjera, tj. na drugačije vladanje ili odstupanje sa položaja.

Na osnovama tog djela koje je pročitao kao mladi indijski odvjetnik, Mahatma Gandhi je izgradio svoj pokret otpora, kao i Martin Luther King, te je utjecao na mnoge velike ličnosti poput J. F. Kennedyja, Lava Tolstoja te Williama O. Douglasa i mnoge druge.

Umro je 6. svibnja 1862. u dobi od 44 godine.

Izvori

  1. Harold Bloom, Henry David Thoreau, Infobase Publishing, 2008., ISBN 978-160413-141-3, str. 1
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Henry David Thoreau


Predložak:Link FA