Ašgabat: razlika između inačica

Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E / 37.967; 58.333
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m veće odvajanje
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: nn:Asjkhabad
Redak 169: Redak 169:


<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

[[ace:Ashgabat]]
[[ace:Ashgabat]]
[[af:Asjchabat]]
[[af:Asjchabat]]
Redak 227: Redak 228:
[[myv:Ашхабад ош]]
[[myv:Ашхабад ош]]
[[nl:Asjchabad]]
[[nl:Asjchabad]]
[[nn:Asjkhabad]]
[[no:Asjkhabad]]
[[no:Asjkhabad]]
[[nov:Ashgabat]]
[[nov:Ashgabat]]

Inačica od 30. siječnja 2011. u 23:56

Ašgabat
Aşgabat
Predsjednička palača
Predsjednička palača
Predsjednička palača
Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E / 37.967; 58.333
Država: Turkmenistan
Površina
 - Ukupna 20,4 km2
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 773 400
Zemljovid
Karta Turkmenistana
Karta Turkmenistana

Karta Turkmenistana

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika. Ašgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između Karakum pustinje i planine Kopet Dag. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ašgabat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.

Povijest

Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada Nise (jedan od glavnih gradova Perzije u doba vladavine Parta. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio Ruskoga Carstva. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.

U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ašhabad). Godine 1937. osnovana je Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.

1948. je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).

Znamenitosti

Najznačajniji su spomenici iz novije povijesti Turkmenistana (posebno vezani uz predsjednika Saparmurata Niyazova. U gradu postoji mnogo njegovih spomenika od zlata. Značajan je Nacionalni povijesni muzej s brojnim ostacima perzijske kulture. Postoje brojne džamije (najznačajnija je Azadi džamija koja podsjeća na Plavu džamiju u Istanbulu).


Datoteka:Ashgabat1.jpg
Ašgabat
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ašgabat