Armenski jezik: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: rw:Icyarumeniya |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Armenski jezik''' {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hye hye]} jezik [[Armenci|Armenaca]], član armenske skupine [[Indoeuropski jezici|indoeuropske]] porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito [[perzijski jezik|perzijskog]], [[grčki jezik|grčkog]] i [[sirijski jezik|sirijskog]]. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednik [[kavkaski jezici|kavkaskih jezika]]. [[Staroarmenski jezik|Staroarmenski]] i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori |
'''Armenski jezik''' {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hye hye]} jezik [[Armenci|Armenaca]], član armenske skupine [[Indoeuropski jezici|indoeuropske]] porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito [[perzijski jezik|perzijskog]], [[grčki jezik|grčkog]] i [[sirijski jezik|sirijskog]]. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednik [[kavkaski jezici|kavkaskih jezika]]. [[Staroarmenski jezik|Staroarmenski]] i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori prekoko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hye Ethnologue (16th)]</ref>. |
||
Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada [[Satemska jezična skupina|satemskoj skupini]], a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko<ref>[http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html Armenia (SIL)]</ref> |
Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada [[Satemska jezična skupina|satemskoj skupini]], a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko<ref>[http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html Armenia (SIL)]</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{ |
{{izvori}} |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=ARM Ethnologue (14th)] |
|||
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=hye Ethnologue (15th)] |
|||
[[Kategorija:Indoeuropski jezici]] |
[[Kategorija:Indoeuropski jezici]] |
||
| Redak 16: | Redak 21: | ||
[[Kategorija:Jezici Sirije]] |
[[Kategorija:Jezici Sirije]] |
||
[[Kategorija:Jezici Turske]] |
[[Kategorija:Jezici Turske]] |
||
[[Kategorija:jezici Mađarske]] |
|||
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
||
Inačica od 1. veljače 2011. u 20:57
Armenski jezik {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: hye} jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito perzijskog, grčkog i sirijskog. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednik kavkaskih jezika. Staroarmenski i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori prekoko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000[1].
Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada satemskoj skupini, a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko[2]