Ivan Evanđelist Šarić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ivan Evanđelista Šarić premješteno na Ivan Evanđelist Šarić: Evanđelist, a ne evanđelista
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{dz|[[Ivan Šarić (šahist)]]|šahist}}
{{dz|[[Ivan Šarić (šahist)]]|šahist}}
'''Ivan "Evanđelista" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871]].- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960]].), [[nadbiskup]] [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871]].- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960]].), [[nadbiskup]] [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>


Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili oo. [[Isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894]]. godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili oo. [[Isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894]]. godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Inačica od 14. veljače 2011. u 16:42

Ovo je glavno značenje pojma Ivan Evanđelist Šarić. Za šahist pogledajte Ivan Šarić (šahist).

Ivan "Evanđelist" Šarić (Dolac, Travnik, 27. rujna 1871.- Madrid, 16. srpnja 1960.), nadbiskup vrhbosanski, pjesnik, prevoditelj, hrvatski iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima Ante Pavelića i NDH.[1][2][3]

Rođen 1871. godine u mjestu koje je Katoličkoj Crkvi dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom Travničkom sjemeništu kojega su vodili oo. Isusovci. Nakon svršetka Sarajevske bogoslovije 22. srpnja 1894. godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi svećenik u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka dijecezanskih svećenika u Nadbiskupiji postao je kanonikom Vrhbosanskog kaptola. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u 27. godini promoviran je za doktora teologije. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu Sarajevu.

Za pomoćnog biskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije i naslovnim biskupom cezaropolskim imenovan je 27. lipnja 1908. godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga Josipa Stadlera 1918. godine srbijanski dvor Karađorđevića osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata diplomacije Sv. Stolice , 2. svibnja 1922. godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove župe, širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti Bibliju na hrvatski, što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao ustaški režim Ante Pavelića i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija Kad sunce sja, koja je izašla u njegovim novinama na Božić 1941.[4][5] Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.[6]

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u Francovu Španjolsku. Umire u Madridu 16. srpnja 1960., a njegovo se tijelo danas nalazi u sarajevskoj Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.[7]

Izvori

  1. Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.
  2. Matković, Hrvoje: Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126
  3. Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina", Zagreb, 1995, str. 186
  4. Časopis Križevtsi, Br. 2 [1942.] str 10-11
  5. Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.
  6. Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.
  7. Katolički tjednik