Historicizam

Parlament u Londonu (Westminsterska palača) je jedna od najpoznatijih arhitektonskih djela neogotičkog historicizma.

Opera u Parizu (Palais Garnier) je krasan primjer neobaroka.

Zagrebačka katedrala je još jedan primjer neogotičke gradnje.

Historicizam (historizam, historijski ili povijesni stilovi) je pojava u likovnoj umjetnosti 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture. Historicizam se povodi za umjetničkim oblicima minulih stilova i to poglavito u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Obično se označuju predmetkom „neo“ (neoromanika, neogotika, neobizant, neorenesansa, neobarok i neorokoko).

Historicizam kao pojam se često koristi pogrdno u značenju prenaglašenog shvaćanja povijesti u razvitku društva i povijesnosti kao čovjeka.

Povijest i osobitosti

Naglim razvojem gradova podižu se sakralni i upravni objekti, kolodvori, muzeji, kazališta, operne kuće, bolnice, stambene i poslovne zgrade, vile i dr. s očitim odlikama historicizma. Krakteristični primjeri su: romaničko-bizantska crkva Sacré Coeur u Parizu, neogotički Parlament u Londonu, neogotička prvostolnica u Kölnu, prvostolnica u Zagrebu i drugdje, itd. Pojavom historicizma javila se i potreba za velikim restauratorkim zahvatima (npr. Viollet-Le-Duc u Francuskoj).

U to vrijeme većina europskih gradova dobiva karakterističan urbanistički i arhitektonski izgled (veliki bulevari u Parizu, Ring u Beču, Donji grad u Zagrebu i dr.). Imitacije povijesnih stilova javljaju se i u umjetničkom obrtu, napose u pokućstvu, nakitu, priboru za jelo i sl. (neobarokne sjedće garniture, renesansni nakit i sl.), djelomično i u crkvenoj skulpturi (neogotički oltar).

Naposljetku se historicizam izrodio u eklektičnu mješavinu raznih neostilova.

Uglavnom nestaje pojavom secesije, s kojom se katkada i miješa, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Periodizacija

Historicizam se može podijeliti na tri cjeline: rani, odnosno romantičarski historicizam, visoki ili razvijeni historicizam i kasni historicizam. Arhitekturu ranog, romantičarskog historicizma često obilježava korištenje više različitih stilova pri gradnji jedne građevine. Najvažniji predstavnici arhitekture romantizma u Hrvatskoj su Franjo Klein (projektant crkve u Molvama, sinagoge i pravoslavne crkve u Zagrebu). Janko Nikola Grahor, Aleksandar Brdarić te Janko Jambrišak.

Bilješke

• Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.), "Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", 17 (2009) , 1 (37); 64-77
• Nacrti Janka Nikole Grahora za preoblikovanje pročelja episkopalnoga dvora u Plaškom, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 11 (2003), 2 (26), Zagreb, 2003., str. 117 – 123.

Poveznice

• Romantizam
• Historicizam u Hrvatskoj

Vanjske poveznice

• Izvodi iz Bijeda historicizma K. R. Poppera
• M. D. Murphy, Historicizam