Matija Petar Katančić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zmaj (razgovor | doprinosi)
m kategorija
Nema sažetka uređivanja
Redak 17: Redak 17:
[[Kategorija:Hrvatski književnici|Katančić, Matija Petar]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici|Katančić, Matija Petar]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji|Katančić, Matija Petar]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji|Katančić, Matija Petar]]
[[Kategorija:Valpovački leksikon ]]

Inačica od 17. srpnja 2006. u 21:11

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski književnik, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik (prijevod je objavljen 1831. prvi put).

Katančić i književnost

Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na bukolsko pjesništvo, grčko i latinsko.

Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjseme prema latinskim uzorima.

Stvarao je i na latinskom jeziku (primjerice, zbirka Fructus aucfumnales sadrži više takvih pjesma poučne i filozofske naravi).

Dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "Dissertatio de columna milliaria". Ta rasprava govori o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka.